Naravno da se pogreške ponekada javljaju, ali ako se ponavljaju i to uvijek one iste, onda je situacija zabrinjavajuća. Može se dogoditi da u brzoj reakciji ili odgovoru na pitanje promakne tipfeler ili pomalo nelogična konstrukcija rečenice, ali to ne smije biti svakodnevna praksa. Primjere pogrešnog pisanja č i ć, nepoznavanja pravila vezanih uz glas jat te pogrešnog korištenja s i sa zasigurno možemo pronaći na stranicama društvenih mreža. Uočimo li leksički i semantički neispravne objave s nizom pogrešaka, naše viđenje određenog brenda može imati negativan predznak.

Brzina je zasigurno jedan od razloga zbog kojih je narušena točnost i ispravnost objava. Zato je, bez obzira na željenu brzinu reakcije, potrebno ono što će se objaviti pročitati nekoliko puta s razumijevanjem. Naravno, tekst uvijek možete pregledati u Wordu ili Haschecku, koji će vam ukazati na pogreške. Postoje određena pravopisna pravila koja prilikom provjere teksta u ovim programima možda neće biti prepoznata, no uvijek možemo potražiti stručni savjet ili pogledati u rječnik hrvatskoga jezika. Predstavljamo vam nekoliko internetskih stranica na kojima možete provjeriti je li točno ono što ste napisali.

Hascheck ili hrvatski akademski spelling checker je alat koji omogućuje provjeru pravopisne ispravnost vaših tekstova. Usluga je dostupna na internetu i od samih početaka, proljeća 1994. godine, je besplatna. Možete provjeriti 6 144 znakova, no ako je tekst dugačak, najbolje je provjeravati dijelove teksta, a ne cjelinu. Koliko sustav može biti točan govori i činjenica da Hascheck ispravlja i pogreške s/sa, ukoliko/ako, ponavljanja riječi i druge kontekstualne pogreške.

No Hascheck nije uvijek dovoljan. Pomoći vam može i Hrvatski jezični portal koji je nastao kao zajednički projekt Novog Libera i Srca. Na portalu možete pretraživati pojedine riječi te saznati sve o njima. Organiziran je kao rječnička baza koja se sastoji od 116 516 osnovnih riječi, od toga čak 67 049 imenica, a za gotovo sve osnovne riječi nudi gramatičku razradu, definiciju, sintagmu, frazeologiju, onomastiku i etimologiju. Osim toga, na portalu možete pronaći i popis kratica, izvedenice, upute i povijest jezika.

Kada govorimo o stručnim savjetima, moramo spomenuti nešto noviji projekt Dejane Ščurić, profesorice hrvatskoga jezika i književnosti te komparativne književnosti. Riječ je o internetskoj stranici Bujica riječi na kojoj se objavljuju članci o hrvatskom standardnom jeziku. Bez obzira na to što se radi o novijem projektu, na stranici je već prikupljen velik broj jezičnih savjeta. Autorica je odlučila pružiti jezične savjete svima koji žele učiti, pa svi zainteresirani mogu slati svoje upite o jezičnim nedoumicama. Odlično je što navedenu stranicu možete pratiti i na Facebooku i Twitteru – i tako se svakodnevno upoznavati s novim jezičnim pitanjima i odgovorima.

Još jedna od važnih stvari na koje treba pripaziti jest poštivanje pravila prevođenja na hrvatski jezik. Jedno od osnovnih pravila jest da se prevodi poruka ili informacija, a ne cijela rečenica. To znači da ne treba prevoditi riječ po riječ doslovno. S druge strane, potrebno je provjeriti postoji li za određenu riječ stranoga podrijetla hrvatska riječ istoga značenja. Važno je prepoznati razliku između tuđih riječi, tuđica, prilagođenica i usvojenica. Tuđe riječi poput casual, make up i display dobro je pisati kurzivom. Ipak, postoji li hrvatska zamjena za stranu riječ, preporučuje se upotrijebiti je u tekstu, naravno ako je već dovoljno uvažena da je čitatelji razumiju.

Primjerice, većina će vjerojatno znati da play-off znači doigravanje, ali neće svi razumjeti napišemo li predočnik umjesto display. Također, strane se riječi sklanjaju kao i hrvatske riječi. Tuđice su, pak, riječi stranoga podrijetla koje su pravopisno prilagođene hrvatskome glasovnom sustavu, ali zadržavaju neka svojstva izvornoga jezika. Tako znamo da nije referenca nego referencija, da nije byte nego bajt i da nije jingle nego džingl. Englesku riječ off-line nećemo pisati oflajn ili ofline.

S prilagođenicama je nešto lakše jer su naglasno, glasovno i sklonidbeno prilagođene hrvatskome jeziku. Tako ćemo ispravno koristiti riječi poput informacija i centar premda za riječ centar postoji hrvatska riječ središte, dok se obavijest, hrvatska riječ za informaciju, često koristi kao različit pojam. Kod usvojenica ćemo najmanje griješiti jer ih nije poželjno, a nekada ni moguće zamjenjivati izvornim hrvatskim riječima. Tako nećemo tražiti zamjenu za grecizam ikona, turcizam boja i germanizam lozinka.

Ako netko ne poznaje ova i mnoga druga pravila, nije pismen i time narušava ugled brenda, pravo je vrijeme da odgovorne osobe potraže stručnjaka koji će u znanje i vještine vođenja društvenih mreža svakako ubrojiti i poznavanje hrvatskoga jezika, pravopisa i gramatike.