Kako izgleda svijet crowdfundinga u Hrvatskoj
- 25. veljače 2017.
Ako ste unatrag godinu dana barem jednom uplatili donaciju preko crowdfunding kampanje, dio ste male, ali rastuće grupe podržavatelja različitih projekata koja u Hrvatskoj broji oko 6163 osoba. Iako je ideja crowdfundinga na globalnoj razini prisutna podjednako i u društveno angažiranim projektima, kao i u onim poduzetničkim te kreativnim, kod nas se crowdfunding kampanje većinom nalaze u sferi društveno korisnih projekata.
Kada je crowdfunding dobar izbor prikupljanja sredstava, a kada se treba zadržati u tradicionalnim metodama financiranja razgovarali smo s Markom Gregovićem, direktorom društvenog poduzeća Brodoto te jednim od osnivača prve hrvatske Crowdfunding Akademije. “Za početak, svijet crowdfundinga je izuzetno bogat. Pod crowdfunding spada i mjesečno financiranje umjetnika putem Patreona, posuđivanje novca mikro-poduzetnicima putem Kive te kupovanje najnovijih tech gadgeta putem Kickstartera. Vjerujem da je crowdfunding kako se koristi u regiji (reward-based kampanje, većinom putem Indiegogoa) dobar za pokretanje projekata koji računaju na jednokratnu financijsku potporu zajednice, koji imaju u sebi ugrađen model održivosti te koji imaju potencijal za dobru, inovativnu priču”, istaknuo je Gregović.
Društveno korisne kampanje drže primat
Cijela ideja prikupljanja sredstava online alatima kroz stvaranje kampanje i uključivanje zajednice počiva na ideji nobelovca Muhameda Junusa koji je tako, malenim donacijama, podržao početak poduzetništva među poljoprivrednicima u Indiji. Danas u svijetu ima više od 500 platformi za crowdfunding, a među poznatijima su Kickstarter, Indiegogo i GoFundMe. Posljednjih godina razvijene su i neke hrvatske platforme kao što su Doniralica.hr i Solidarna.hr, no još smo uvijek skloniji korištenju jedne od najpoznatijih platformi, Indiegogo, preko koje je u 2016. godini pokrenuto 44 hrvatskih projekata.
“Građanima je generalno svejedno na koji način uplaćuju u društveno angažirane projekte, ali je crowdfunding svojom brzinom i transparentnošću postao jedan važan kanal. Većina crowdfunding kampanja koje su pokrenute i financirane u Hrvatskoj bile su društveno korisnog karaktera. Za to je više razloga – prvo jer su razne neprofitne organizacije i inicijative shvatile da je to dobar način za pokretanje projekata u odsustvu drugih fleksibilnih mehanizama financiranja. Drugo, jer takve kampanje često izazivaju pozitivne emocije i lakše angažiraju zajednicu. Treće, jer smo putem programa Crowdfunding akademije uglavnom educirali društveno korisne inicijative koje su onda samim tim češće ostvarile uspjeh”, naglašava Gregović.
Kampanja s najviše prikupljenog novca i najviše podržavatelja u Hrvatskoj u 2016. godini je Vitastiq, za uređaj za mjerenje minerala u tijelu. Njome je prikupljeno gotovo 200.000 dolara, uz gotovo 2000 podržavatelja. Ostali recentni hvalevrijedni projekti u kojima ste vjerojatno i sami sudjelovali su kampanja za Buba bar, odnosno otvaranje prvog kafića koji će zapošljavati osobe s Downovim sindromom, zatim prva kampanja u Hrvatskoj koju je pokrenuo medij – “Neka vide da nas ima”, kampanja za podršku portalu Forum.tm kojom je prikupljeno gotovo dvostruko od predviđenog cilja.
Uplatiti smo mogli i za podršku mladim kreativcima – djeci bez adekvatne roditeljske skrbi, izbjeglicama i beskućnicima kroz kampanju Dobri domaćini u prosincu i siječnju, no koja ipak nije uspjela prikupiti dovoljno sredstava. S druge strane, nedavna kampanja usmjerena na reformu školstva BBC micro:bit — STEM revolucija u školama prikupila je oko 480% sredstava od predviđenog cilja.
Još uvijek smo nerazvijeno tržište
Ipak, Gregović ističe kako Hrvatska i dalje spada u nerazvijena crowdfunding tržišta. “Postoje mnoge pravne i tehničke nepoznanice, jer država, naravno, kaska za inovacijama. S druge strane, puno građana uopće još nije čulo za crowdfunding, a samim time je broj pokrenutih, a onda i uspješnih projekata dosta nizak. Ako pogledamo preko granice, u manju Sloveniju, možemo vidjeti izuzetno razvijen ekosustav crowdfunding platformi, pokretača kampanje i podržavatelja. Zato se tamo broj projekata mjeri u stotinama, dok u Hrvatskoj još zasad u desecima.”
Isto tako, drukčiji trend vlada na globalnoj razini, gdje su takve i slične kampanje često usmjerene na privatan sektor. “U svijetu je stvar potpuno drugačija: tamo dominiraju crowdlending i crowdinvesting kao podvrste crowdfundinga. Crowdlending se uglavnom odvija između pojedinaca, a crowdinvesting se naravno događa ogromnom većinom u privatni sektor. I to je jedan od pokazatelja još uvijek velike nerazvijenosti naše crowdfunding scene”, sumira Gregović.
Iako je gospodarska situacija u zemlji više u zoni sumraka, građani su skloni podržati dobre ideje. Ako i u vama tinja neka kreativna iskra, svakako uzmite u obzir savjete za pripremu crowdfunding kampanja. “Crowdfunding olakšava prikupljanje sredstava, ali nije jednostavan. Zato valja početi s pripremama za kampanju što ranije – barem dva mjeseca prije. Dobro razmislite o priči jer to je ono što će ljudi podržati. Bez tima se nemojte upuštati u organizaciju kampanje: previše je tu posla čak i za najsposobnije pojedince. Prije nego pokrenete kampanju, pokušajte i sami uložiti u nešto kako biste vidjeli da je doista teško rastati se s novcima. Za kraj: pronađite i proučite druge, slične kampanje, možete svašta naučiti”, savjetuje Gregović.