Goodreads – društvena mreža za knjiške moljce
- 30. travnja 2013.
- #društvene mreže — #Goodreads — #specijalizirane društvene mreže

Naizgled ništa jer sasvim dobro posluju, no prednosti ove kupovine goleme su za Amazon. Upravo tu štrebersku, internetsku javnost, čiji je stožer Goodreads, prodavači i izdavači knjiga najviše trebaju. U Americi, prijestolnici svih društvenih mreža, prema statistikama jedva 20% pučanstva kupuje 80% knjiga. A na knjiški šoping klasične, staromodne mreže nemaju gotovo nikakav utjecaj. Nijedna osim Goodreadsa.
Iskreno, koja je posljednja knjiga koju ste pročitali, a da nije povezana s faksom, vašom branšom ili trenutačnim hypeom? Kada ste se posljednji put upustili u krstarenje policama Knjižnica grada Zagreba u potrazi za nekim neotkrivenim, možda nepoćudnim naslovom? Odgovor je, pretpostavljam: u posljednje vrijeme, rijetko.
Surova je istina da malo tko čita. Doduše, statistike su na Starom kontinentu ipak ponešto bolje, premda postoji kontroverzni podatak da 45% Hrvata nikada nije pročitalo nijednu knjigu.
Kako se u sve to uklapa Goodreads? Savršeno. Goodreads je istovremeno Stonehenge gutača postmodernog (kvazi)inteligentnog izdavaštva, igračka PR vjetrova, ali ujedno i utočište za one rijetke preživjele knjiške moljce koji uistinu vole i cijene knjigu, a uspješno su se iz pljesnivih knjižnica prebacili u online-metaverzum. Premda nije, a i neće tako skoro dosegnuti snagu IMDb-a, Goodreads je uistinu vrijedan alat za otkrivanje dobre knjige ili za pravljenje važnim pred našim prijateljima i poznanicima na internetu.
Goodreads je ujedno društvena mreža i knjižnični katalog. Statistike kažu da je u prosincu 2012. imao 16 milijuna korisnika i više od 20 milijuna mjesečnih posjeta. Pokrenut je 2006., a misija je bila ”pomoći ljudima pronaći i dijeliti (mišljenja) o knjigama koje vole te poboljšati proces čitanja i učenja u svijetu”. Hrabra, ali križarska misija. Na Goodreadsu, korisnici mogu graditi svoje virtualne police, ocjenjivati i recenzirati knjige, diskutirati, dodavati knjiške prijatelje, biti u tijeku s književnim novotarijama: na prvi pogled Goodreads djeluje poput cyber-skriptorija iz najluđega sna Umberta Eca ili nekog drugog knjigama opsjednutog profesora. ”U svemu sam tražio mira, nigdje ga ne nađoh, osim u kutu uz knjigu”, kaže mudrost starih Latina.
Unatoč brojnim prednostima, Goodreads ima nekoliko nedostataka. Prilično je nepregledan i neukom korisniku teško se snaći u moru svih tih knjiga, žanrova i recenzija. Štoviše, Goodreads je jedna od rijetkih društvenih mreža koja ima mobilnu aplikaciju jednostavniju i pregledniju od originalne stranice. Također, velika mu je mana pretjerana zastupljenost anglosaksonskih autora. Na ljestvicama najčitanijih i najcjenjenijih knjiga svih vremena naći ćete prosječnu Emily Bronte i Conana Doylea, a Danteu, Dostojevskom, Homeru ili Rabelaisu teško ući u trag. Međutim, najveći je nedostatak Goodreadsa pasivnost njegovih članova. Većina nas je putem Facebooka ulogirana u tu mrežu, no malo tko je redovito koristi, ocjenjuje knjige, traga, recenzira. Od mojih 70 Goodreads prijatelja, svega troje je aktivno. Ipak, mišljenja onih aktivnih se uvažavaju pa ću vrlo rado pročitati knjigu koju su dobro ocijenili. A možda je i kupiti. I upravo je to razlog zašto je Amazon preduhitrio Apple i ostale te utržio Goodreads – zbog pristupa superštreberima: grupici od 1% korisnika koji su opinion makeri knjiškog cyber-svijeta. Oni stvaraju trendove i govore ostalima koju knjigu da kupe.
Unatoč svim nedostacima, nije loše što servis poput Goodreadsa levitira u internetskom metaverzumu. Kad-tad htjet ćemo saznati više o nekoj knjizi koju volimo, istaknuti na Facebooku da smo je pročitali i ocijeniti je, ili simpatizirati neku Facebook frendicu jer smo primijetili da puno čita i za razliku od većine, redovito ažurira svoj Goodreads profil.