Prvo pa muško, mogli bismo reći. Blog je u Hrvata prvi 2.0 koncept koji je uspješno prekopiran. O brojkama je izlišno govoriti jer teško da će se takav fenomen doskora ponoviti. Nakon bloga došli su YouTube i MySpace, a sve ih je pokorio Facebook. Fenomen je došao do naših krajeva, u potpunosti se integrirao – i očekivano – počele su se pojavljivati prve domaće verzije stranih servisa i društvenih mreža. Možemo li napraviti domaći YouTube? Domaći Facebook? Zašto ne! Jesmo li ih napravili? Jesmo. Rezultat? Ne tako dobar.

Među prvim 2.0 kopijama na domaćem webu bile su stranice Osobna.com, Punakuca.com, Jubito.com.hr, Tvojtube.com te Ekipa.hr. Svi redom završili su neslavno. Adress not found, pojavi se u browseru i kao da ih nikad nije bilo ili funkcioniraju s minimalnim brojem članova.
Osobna.com zamišljena je kao društvena mreža sa sada već klasičnim opcijama stvaranja profila, povezivanja s prijateljima, dodavanja fotografija, privatnih poruka… Zaživjela je, jedno se vrijeme provlačila kroz domaću “sociosferu”, a onda nestala.

Punakuca.hr i Ekipa.hr također su dvije domaće inkarnacije Facebooka i MySpacea, no nikad nisu “disale punim plućima”. Poput Osobna.com, obje su mreže nudile opcije povezivanja i razmjenjivanja korisničkog sadržaja, po uzoru na Facebook, no kao jedinu razliku ponudile su hrvatski jezik kao osnovni. Da je jezik “slovo razlike” misle i neki pokretači još uvijek (odnosno tek sad) aktivnih domaćih 2.0 servisa.

Tvojtube.com jedan je od nerijetkih domaćih pokušaja kopiranja YouTubea. Bio je aktivan relativno kratko vrijeme i potom nestao u bespućima interneta. Pomislili bismo da je tu kraj i da su ostali web entuzijasti naučili lekcije. No, prevarili bismo se. Na domaćem webu postoji nekoliko još uvijek aktualnih 2.0 servisa i mreža. Neki su tek pokrenuti, a neki su još uvijek nedostupni za javnost.

Porazgovarali smo s njihovim pokretačima i pokušali saznati njihovo razmišljanje zašto (ne) uspijevaju, zašto misle da će uspjeti te zašto misle da se mogu mjeriti sa stranim, popularnijim servisima.

Domaće je domaće
Viktor Marohnić, jedan od pokretača Pticice.com, domaćeg servisa za razmjenu fotografija, svjestan je da njegov servis ne može ponuditi više od superpopularnog Flickra – ni po mogućnostima, ni po financijama – bilo da je riječ o ulaganjima ili zaradi. No njegov servis, tvrdi, ima značenje za domaće korisnike koje Flickr nikad neće imati.
– Možda se ne možemo mjeriti po funkcionalnosti i mogućnostima u odnosu na Flickr, ali po duhu i atmosferi u samoj zajednici možemo puno više. Ljudi, kao i u stvarnom životu, više traže društvo poznatih i bliskih osoba. Tako se naši korisnici ugodnije osjećaju na Ptičici nego na Flickru ili nekom drugom servisu. Kod nas pronalaze ljude s istog govornog i zemljopisnog područja te im je to lakše povezati s njihovim stvarnim životom. Organizirani su u brojne skupine koje imaju redovita druženja u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku… – priča Marohnić.

S njim se slaže i Eden Kirin, pokretač stranice Supergrupa.com, društvene mreže koja je tek nedavno pokrenuta i čija se promocija i pokušaj integracije u domaći web tek očekuje. Kirin vjeruje da strani servisi iza kojih stoje bogate kompanije mogu biti suviše orijentirane prema kapitalu.
– Maleni volonterski projekti mogu biti topliji i srdačniji. Mogu biti agilniji, a programeri brzo reagirati na zahtjeve korisnika kad su u pitanju proširenja mogućnosti i ispravljanje postojećih problema. Na kraju krajeva, zašto ne dati priliku domaćim idejama? – pita se Kirin.

Odgovor leži u dodatnoj vrijednosti?

U uvodu navedeni primjeri svjedoče kako sâm hrvatski jezik nije bio dovoljan da projekt preživi i da se natječe s velikim igračima. No ono što bi moglo prevagnuti i dovesti ljude na domaće projekte, tvrdi Ivan Rašić, jest pokretač društvene mreže Lokalisti.net, dodatna vrijednost.
– Cilj je našeg portala da ne preprodaje podatke svojih korisnika i da korisniku ne smeta s previše reklama, što je uobičajeno kod velikih društvenih mreža. Lokalisti, kao što joj i ime kaže, jest mreža fokusirana samo na domaće tržište, gdje će svojim korisnicima ponuditi više iz područja bližeg susjedstva, turizma i posla – kaže Rašić.