Kupiti domaći i kvalitetan proizvod, pridonijeti razvoju malih obiteljskih proizvođača, a sve to za pristojnu cijenu. Tako bi se ukratko dala sažeti ideja projekta Hrana za dobro hrvatskoga modela “kratkoga opskrbnog lanca” između potrošača i proizvođača. Kratkoga jer se iz njega izostavlja karika “posrednika”, koju uglavnom čine veliki (i često preskupi) distributeri.

Na globaliziranome svjetskom tržištu samo najjači opstaju i mnogi se mali proizvođači teškom mukom bore za svoje mjesto pod suncem. Redditom je tako neko vrijeme kružila infografika jedne udruge iz Quebeca koja je prikazivala kako većina hrane koju možemo naći u supermarketima pripada tek nekolicini velikih prehrambenih grupa.

Tržište za male proizvođače

Kratki opskrbni lanci prkose takvome trendu. Već dugo nisu novost u svijetu, a i u Hrvatskoj takve inicijative djeluju već godinama putem takozvanih Grupa solidarne razmjene (GSR-ova) koje spajaju male proizvođače (obiteljska poljoprivredna gospodarstva) s potrošačima. Budući da se potrošači obavezuju na redovitu kupnju, sistemom “pretplate na košarice” (svaki tjedan tako dobivaju košaricu sezonskih proizvoda), proizvođači znaju na koju prodanu količinu mogu računati. S druge strane, potrošačima se omogućuje da osobno upoznaju poljoprivrednike od kojih kupuju, posjete ih na imanju i aktivno se uključe u rad grupe. Zbog mogućnosti direktnoga i lokalnog povezivanja te kraćega putovanja proizvoda od točke proizvodnje do točke prodaje, proizvodi su obično i malo jeftiniji, nutritivno bogatiji (hrana je svježa i izbjegava se zamrzavanje proizvoda) te okolišno prihvatljiviji, s obzirom na to da se troši manje goriva za njihov prijevoz i manje energije za njihovo skladištenje.

Narudžba putem aplikacije

Hrana za dobro nastavlja tradiciju GSR-ova, no nudi samo proizvode malih certificiranih ekoloških proizvođača koji, kako ističu, “brinu o okolišu i ljudima” proizvodeći hranu bez štetnih pesticida te pružajući istodobno korisnicima veću fleksibilnost. Naime, narudžbe se vrše putem internetske aplikacije. “Ljudi se ne moraju unaprijed obvezati da će kupiti košaricu ili određenu količinu proizvoda svaki tjedan. Ne moraju ni na kakav način sudjelovati u radu OPG-a niti grupe”, izjavila je za Plan B Sunčana Pešak iz Zadruge za dobru ekonomiju koja stoji iza projekta.

Nakon što obavite registraciju (ovdje, dajući osnovne podatke poput e-maila i broja telefona), i dobijete potvrdu o registraciji putem maila, moći ćete pristupiti aplikaciji i napraviti svoju prvu narudžbu. U aktualnim ponudama naći ćete proizvode koje OPG-ovi trenutačno nude (mijenjaju se iz tjedna u tjedan), cijenu i link na proizvođačev profil. Proizvode možete naručiti odabirom željene količine – u rinfuzi (pri čemu je ponekad istaknuta minimalna količina), kao pakiranje ili kao komad varijabilne težine (cijena je izražena u mjernoj jedinici, npr. kg), a završenu narudžbu možete naknadno dopunjavati, mijenjati naručenu količinu ili je čak izbrisati, sve do isteka roka za narudžbu. Preko stranice možete pristupiti i profilu proizvođača, saznati njegov broj telefona ili poslati mu poruku.

Cijene proizvoda uglavnom su malo više nego u supermarketima, no ako se uzme u obzir da je riječ o ekološki uzgojenim proizvodima domaćih proizvođača, cijene su realne. Štoviše, čak su i malo niže u odnosu na one u specijaliziranim trgovinama s eko-proizvodima. Trenutačno je oko 130 ljudi registrirano na aplikaciji, no znatno je manji broj onih koji vjerno naručuju proizvode iz tjedna u tjedan.

Prostora za poboljšanje ima

Ipak, unatoč dobroj ideji i hvalevrijednoj realizaciji, aplikacija još ima nekoliko nedostataka. Primjerice, narudžbe se zaprimaju do subote, pa ako se u aplikaciju ulogirate u nedjelju ili ponedjeljak, među aktualnim ponudama nećete naći – ništa. Nove se, naime, dodaju tek utorkom. Također, Hrana za dobro neće moći sasvim zamijeniti vaše odlaske na tržnicu i u supermarket.

Stranica trenutačno broji tek sedam OPG-ova (proizvođača voća i povrća i njihovih prerađevina, vina, meda i mednih prerađevina, jaja i žitarica) i Soyarnicu (prerađevine od soje, falafel, humus, alge…), bez mesa, mesnih prerađevina, sireva i ribe. “Te proizvode ne isključujemo, no prijevoz hladnjačom prilično je skup, većina malih proizvođača nema hladnjaču, a i teže je pronaći ekološke uzgajivače mesa”, ističe Sunčana Pešak, dodajući da im je u planu uključiti i njih u ponudu.

Dostava zasad samo u Zagrebu

Još jedan nedostatak – dostava je trenutačno moguća samo u Zagrebu i obavlja se tek jednom tjedno, ponedjeljkom od 17 do 19 sati u klubu Hard Place. No, iz Zadruge poručuju da bi se to moglo ubrzo promijeniti. Upravo su u potrazi za novim lokacijama i nadaju se da će, kada se u projekt uključi više ljudi, moći proširiti djelatnost na nekoliko lokacija i dostavu više dana u tjednu te tako privući nove klijente.