Lean startup metoda

Često se pokrene ideja vezana za proizvod ili uslugu za koje se misli kako ih korisnici žele, da bi se potom (često nakon dužeg vremena usavršavanja) došlo do one točke razvoja ideje kada sve stane – odnosno proizvod ili ideja se iz raznih razloga ne predstavi korisnicima ili, ako ipak dođe do predstavljanja, u konačnici ne uspije doprijeti do široke publike. Lean startup metoda trebala bi pomoći u ovakvim situacijama

Lean startup pruža nešto drugačiji pristup stvaranju i upravljanju startupima, realizaciji željenoga proizvoda i njegova predstavljanja potencijalnim kupcima, budućim korisnicima. Jedno od osnovnih načela ove metode jest prije svega reagiranje na promjenu, a ne slijeđenje plana i u slučaju kada on zakazuje (premda u teoriji zadani plan može djelovati idealno, u praksi često nailazimo na suprotno).

Tvorac metode je Eric Reis, čiju knjigu Lean Startup toplo preporučujemo, smatra da upravo ova metoda uči kako upravljati startupom, kako ga usmjeravati i kako postići brz rast poslovanja. Prilikom pokretanja startupa pitanje koje se nameće jest treba li taj određeni proizvod napraviti, odnosno može li se izgraditi održivo poslovanje vezano za njega ili pak za neku uslugu. Proizvod koji se spominje zapravo je tek onaj prvi, još nerazvijen i nedovoljno razrađen (ipak je riječ o početnoj fazi). Pokaže li se proizvod ili usluga uspješnim, omogućen je početak kampanje i daljnje razvijanje i usavršavanje.

Ono što je važno kod lean startupa jest već i u ovoj najranijoj fazi razvoja imati (testne) korisnike, koji će imati prilike koristiti proizvod i/ili uslugu i time praktički sudjelovati u samoj fazi daljnjega razvoja. Do onog trenutka kada je proizvod spreman za širu distribuciju, on zapravo već ima uspostavljene korisnike i kupce. Upravo ovi prvi korisnici najbolje će ukazati na stvarne probleme i svojim feedbackom na vrijeme upozoriti na sve manjkavosti koje se moraju ukloniti kako bi čitava stvar u konačnici dobro funkcionirala. Komunikacija s (budućim) korisnicima treba postojati od samoga početka, jer se tako neprestano prikupljaju razne zanimljivosti i korisnosti koje itekako pomažu u daljnjem razvoju. Bit svega jest da se ne čeka na tzv. drugu verziju proizvoda kako bi se krenulo s njegovim predstavljanjem, nego je potrebno odmah ga predstaviti, barem užem krugu korisnika na samome početku i od njih tražiti povratne informacije kako bi se nedostaci na vrijeme ispravili.

Ne treba se zavarati time kako je jednom postignut cilj kraj procesa razvoja. Svaki proizvod ili usluga neprestano se treba usavršavati i nadograđivati. Rijetko koji korisnik ostane ravnodušan na nove mogućnosti koje korišteni proizvod ili usluga poprimi. Upravo konstantno usavršavanje i razvoj čine da taj proizvod ostane aktualan i tražen na tržištu. Sve ovo zapravo nije ništa novo, ali često svjedočimo raznim startup projektima koji neslavno propadnu, a potencijal im je bio velik. Mogli bismo reći kako je lean startup metoda zapravo pomak u razmišljanju u odnosu na klasične metode razvijanja i ostvarivanja poslovnoga plana. Mnogi se izgube na putu od startupa do poslovnoga uspjeha i ostvarivanja profita. Upravo zbog toga javljaju se nove metode i ideje kako bi put od samoga početka pa sve do ostvarenoga uspjeha trebao izgledati.

Lean startup metoda ukazuje na korištenje informacija i primjera iz uspješnih kompanija kako bi se naučilo i poboljšalo sve ono što radimo. Jednostavno rečeno – učiti na tuđim greškama i nastojati smanjiti njihovo pojavljivanje na vlastitom primjeru. Često smo svjesni koji su to pravi potezi koje moramo učiniti, dok ova metoda olakšava i ubrzava donošenje odluka i upravljanje razvojem. Ona ukazuje na važnost praćenja rezultata, neprestano prikupljanje povratnih informacija iz kojih možemo učiti o vlastitom proizvodu ili usluzi, a samim time i smanjiti vrijeme koje je potrebno za proces realizacije konačnoga uspjeha. Ono što je možda i najvažnije jest da eksperimentiranju treba pristupiti sa željom da se nauči nešto novo, a ne radi potvrđivanja onoga što već znamo.


Propustili ste