“Zagreb se sastoji od 17 gradskih četvrti, a svaka od njih sadrži cca. 4 kvarta.”, kaže sveznajuća Wikipedija. Dakle, matematički možemo izračunati da Zagreb čini 68 kvartova. Nije loše za jedan gradić pored Save! Svaki od njih ima svoju povijest, običaje, folklor i mitologiju te osebujne ljude koji ga nastanjuju.

Međutim, suvremenom istraživaču kvartovske džungle teško je doći do tih podataka, pogotovo ako nije “iz kvarta”. Nema svaki kvart sreću da se u njemu rodi neki Malnar i proglasi ga republikom ili Špišić da o njemu napiše baladu. Stoga je dobro što postoje centri za kulturu, danas pomalo zaboravljeni hramovi kvartovske mudrosti.

Nekada je u Zagrebu postojalo njih 270. Većina ih je izumrla devedesetih kada su, u domoljubnom zanosu, odbačeni kao mastodonti truloga socijalizma. Centre za kulturu zamijenili su šoping-centri, stakleno-betonska rugla s lošom ventilacijom u kojima stanovnici kvartova danas rado provode svoje dane, trošeći svoje bijedne crkavice i naknade za nezaposlene na šarene artikle iz bogatoga, plastičnoga asortimana.

Svaki stanovnik kvarta zna gdje se nalazi najbliži mu šoping-centar. No kladim se da njih više od 50% ne zna gdje je najbliži centar za kulturu. Ako čak i znaju, vjerojatno nikada nisu nogom tamo kročili, i ne pada im na pamet. U usporedbi sa šoping-centrima, ovi kulturni doimaju se kao ugrožena vrsta, sirote zagrebačke sredozemne medvjedice. Ostalo ih je svega 13, no ne predaju se tako lako: trinaestorica posljednjih Mohikanaca ujedinili su se u zajednički front pod jednom zastavom nazvanom KvARTura.

Pojam KvARTura ima više značenja. Službeno, riječ je o mreži zagrebačkih centara za kulturu. Etimološki, KvARTura je kvartovska ura, sat za art u kvartu; za druženje, istraživanje i otkrivanje okoliša u kojemu živimo. Filozofski, ona je vrijeme za umjetnost, vrijeme za kulturu življenja, vrijeme za sebe, susjede i prijatelje.

Novorođena se KvARTura u punome sjaju Zagrepčanima predstavila lani s nekoliko projekata. Najveći trag u svijesti kvartova ostavio je program Lice s plakata, realiziran u suradnji s Muzejom ulične umjetnosti. Projekt je okupio 6 lica, odnosno 6 autora koji su svojim autoportretima ukrasili fasade 6 kulturnih centara. Sudjelovali su poznati i manje poznati mladi zagrebački vizualni umjetnici: zidni cinik Miron Milić aka Bezum, Smelly Feet i The Hungry Wolf iz likovnoga trijumvirata ArtuDitu, prva dama hrvatske ulične umjetnosti Oko, mlada akademska slikarica Vanja Trobić te Stipan Tadić, jedan od osnivača Antisalona.

Ove je godine KvARTura pripremila 4 programa, a koordiniraju ih 4 kulturna centra: KC Peščenica, Narodno Sveučilište Sesvete, Centar za kulturu Trešnjevka te Centar za kulturu i film August Cesarec, čija je ravnateljica Maja Jurić Ivoš glavna koordinatorica ovogodišnje KvARTure.

“Ovogodišnji lajtmotiv nam je osvješćivanje stanovnika kvartova na postojanje centara. Svim raspoloživim sredstvima trudit ćemo se da centri budu vidljiviji, njihova vrata širom otvorena, a prostorije centara bogate raznovrsnim sadržajima.”

Onima željnima dobre glazbe najzanimljiviji program bit će Demo bendovi 2013 u organizaciji Narodnog sveučilišta Sesvete. Pozvani su da sudjeluju svi bendovi s područja gradskih četvrti, uvjet je jedino da do nastupa nemaju izdan CD. Program će završiti 14. lipnja koncertima ispred 5 centara za kulturu te velikim zajedničkim koncertom u Pučkom otvorenom učilištu dan poslije. Najbolji bendovi imat će priliku za samostalni koncert, a objavit će se i kompilacijski CD sa snimkama koncerata. Također, svi će sudjelovati u snimanju dokumentarnog filma o kvartovskom muziciranju.

Centar za kulturu Peščenica ove je godine zadužen za Punoglafku, predstavu prema romanu Damira Trajčevića u režiji Marija Kovača. Punoglafka je 17-godišnja djevojka čiji je život neprekidan party koji se sastoji od bježanja iz škole, konzumiranja lakih droga i promiskuiteta, sve češćih obrazaca ponašanja među srednjoškolcima. Predstavu možete pogledati 23. svibnja u CZKIF August Cesarec i 24. svibnja u CZK Travno.

“Punoglafka upoznaje adolescente s rizicima problematičnoga ponašanja na njima blizak i duhovit način. Na radionicama i tribinama o temama iz Punoglafke pokušavamo u razgovoru s mladima pronaći najbolje načine za suzbijanje delinkvencije. Mislim da je to dobar pristup jer im se ne popuje, nego pristupa kao ravnopravnim članovima društva”, kazao je ravnatelj KC Peščenica Tomislav Štriga.

Zagreb na kvadrat višegodišnji je međukvartovski projekt koji će ove godine voditi Centar za kulturu i film August Cesarec. Projekt propituje prošlost, sadašnjost i budućnost kvarta, koliko sami stanovnici utječu na izgled i posebnosti svakog pojedinog kvarta. Sve to čini kulturnu memoriju, a ona se sastoji od kolektivnog sjećanja i identiteta stanovnika. Ovaj projekt koordinira Centar za kulturu Trešnjevka.

“Trešnjevka će u akciji Zagreb na kvadrat biti prva među jednakima. Svi smo neizmjerno radosni što surađujemo na ovakav način jer nam je cilj da zajedno umreženi uđemo u europsku mrežu centara za kulturu. Svaki od zagrebačkih centara već je unutra sam za sebe, no umrežavanjem smo vidljiviji i jači. Želimo pokazati da su programi zagrebačkih centara kvalitetom ravnopravni, ako ne i bolji od europskih!”, objasnila je Ljiljana Perišić, ravnateljica Centra za kulturu Trešnjevka.

Posljednji, četvrti KvARTurin program, Vrata širom otvorena, održat će se od 16. do 21. rujna, a sudjelovat će svi centri uz bogate i raznovrsne programe.