Kako društvene mreže mijenjaju tradicionalnu diplomaciju

Tradicionalne forme diplomacije i dalje dominiraju, no državništvo 21. stoljeća nije puko korporativno brendiranje ili zamjena tvitova za, primjerice, televizijski intervju u udarnom terminu. Suvremena, digitalna diplomacija predstavlja promjenu u sadržaju i strategiji: nove načine za implementaciju tradicionalnih diplomatskih metoda, razvijanje novih tehnoloških rješenja u politikama, pa i poticanje online aktivizma.

Piše
Ana Urlić

Još uvijek postoje ozbiljni ljudi u odijelima i kravatama koji održavaju sastanke iza zatvorenih vrata i sazivaju konferencije za novinare samo za određenu publiku, no novi načini komunikacije i uključivanje javnosti u te procese neminovno utječu na diplomaciju kakvu poznajemo.

“Otvorene ugovore o miru, do kojih se dolazi na otvoren način, nakon kojih neće biti nikakvih privatnih međunarodnih sporazuma bilo kakve vrste, već će se diplomacija voditi uvijek iskreno i pred očima javnosti…”
Woodrow Wilson o novoj diplomaciji u programu “14. točaka” 1918. godine

Digitalna vremena nisu samo promijenila društveno i političko okruženje u kojemu živimo već i način na koji diplomacija funkcionira. U današnjem svijetu svatko može razgovarati s predsjednikom neke države ili ambasadorom, ovisno o tome koliko su se isti prilagodili novim trendovima. Ne postoji konačna definicija digitalne diplomacije s obzirom na to da se načini primjene neprestano mijenjaju i razvijaju, no svakako možemo reći da uključuje suvremene alate i dostupne tehnologije kako bi se ostvarili ciljevi tradicionalne diplomacije.

S pomoću digitalne diplomacije diplomati mogu slušati (i čuti, ako to žele), uključiti se u razgovore i inspirirati se idejama online zajednice. Razumljivo je da svakodnevno procjenjuju prednosti i nedostatke takvih načina komunikacije. Primjerice, u neformalnijim razgovorima, kakvi su po prirodi razgovori na društvenim mrežama, više se informacija može i mora otkriti, a građani u realnom vremenu utječu na procese i to je nemoguće (uspješno) kontrolirati. S druge strane, današnja moć svakog lidera gotovo je nemoguća bez jake digitalne prisutnosti, a mjeri se brojem followera, fanova i interakcija.

VIDEO: Can Social Media Change the Face of Diplomacy?

“Danas se nefiltrirane informacije mogu trenutačno dijeliti cijelom svijetu zaobilaženjem tradicionalnih medijskih kanala. Pristup informacijama sve se više demokratizira.”
Eugene Yi, menadžer Twittera za javne politike Azije

Danas je postalo normalno da svaki brend ima definirane smjernice o nastupu na društvenim mrežama, no samo su najbolje svjetske organizacije, uredi i lideri prihvatili tu praksu. Već smo pisali o dobrom primjeru korištenja digitalnih kanala u slučaju Twitter sukoba Izraela i Palestine, čiju važnost i utjecaj na vanjsku politiku prepoznaje sve više svjetskih lidera. Nije iznenađujuće da su se Sjedinjene Američke Države i u virtualnoj stvarnosti nametnule kao lider. Naime, Hillary Clinton još je 2009. godine pokrenula “Državništvo u 21. stoljeću”, a njezino ministarstvo tada je otvorilo 194 Twitter računa i 200 Facebook stranica, brojeći milijune followera i fanova.

“Uskoro će svi na planetu biti povezani”, rekao je Jared Cohen, direktor Google Ideas i autor knjige Novo digitalno vrijeme: Preoblikovanje budućnosti naroda, nacija i poslovanja.

Ugledni Institut Brookings u svojoj je lipanjskoj studiji izvijestio kako je američko veleposlanstvo u Pakistanu ostvarilo diplomatsku prekretnicu jer je njihova Facebook stranica prva koja je prešla milijun fanova. Razlozi za odlične rezultate mogu se potražiti u tome što su još 2011. odlučili da će im društvene mreže biti prioritet u komuniciranju, pa tako odgovaraju na sva pitanja na koja stignu, dok brisanje kritika koje građani upućuju ne dolazi u obzir.

Ujedinjeno Kraljevstvo europski je prvak u korištenju digitalnih kanala, a njihova digitalna strategija obuhvaća 16 smjernica koje će Vlada pratiti kako bi postala digitalna. Takva digitalna strategija predstavlja digitalne servise koji su toliko jednostavni i praktični da će ih koristiti svi, neovisno o tome koriste li se internetom, kažu u Digitalnom uredu. Vrijednosti projekta doprinose i precizne smjernice za državne službenike prilikom korištenja društvenih mreža. Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva također ima smjernice za nastup na društvenim mrežama koje obuhvaćaju objašnjenja zašto su novi alati komunikacija važni, kao i pravila korištenja privatnih i poslovnih računa te savjete za krizno komuniciranje. Ujedinjeni narodi imaju mnogo kraće, ali prilično jasne upute o glavnim pravilima, stilu pisanja, kao i primjere dobre prakse. Razvojna mreža UN-a, poznatija kao UNDP, čak je kreirala infografiku s uputama za zaposlene, s upozorenjem kako moraju koristiti vlastitu moć prosuđivanja i ponašati se odgovorno prilikom dijeljenja sadržaja na internetu.

Većina država koje imaju jaku tradicionalnu diplomaciju prenijele su dobro iskustvo u digitalni svijet. Primjerice, njemačko ministarstvo vanjskih poslova tvita na engleskom, i to često prijelomne vijesti.

Predstavljanje novog izraelskog veleposlanika u Indiji nije moglo proći bez otvaranja njegova službenog Twitter računa, kao ni bez kratkog i zanimljivog videa u kojemu se predstavlja zajednici. Veleposlanik u njemu otkriva koje su mu nove zadaće, je li spreman na novu funkciju, ali i osobnu priču o gubitku supruge.

Ministarstvo vanjskih poslova Litve verificirano je na Twitteru, a koristi i druge društvene mreže.

Poznato je kako Sjevernoatlantski savez (NATO) suvereno vlada svim digitalnim kanalima već godinama, a ovogodišnji NATO-ov summit u Walesu obara sve rekorde. Naime, već prvog dana summita poslano je više od 160 000 tvitova.

Kreirali su i interaktivnu kartu kako bi internetskoj zajednici približili sve operacije koje NATO ima u svijetu. Možemo se slagati ili ne slagati s politikom NATO-a, no svakome tko je malo upućeniji jasno je kako NATO ima dobru strategiju korištenja digitalnih kanala i odlično je provodi.

Mnogobrojni lideri europskih institucija i država također su prigrlili moderne kanale komunikacija, pa često o njihovim međusobnim online prepirkama ili čestitkama možemo slušati na vijestima ili portalima. Tako je novi predsjednik Europskog vijeća, Juncker, čestitao na imenovanju novoj visokoj predstavnici Unije Federici Mogherini, ali i iskazao zadovoljstvo zbog rada s novoimenovanim predsjednikom Europskog vijeća.

Vijest o kanadskom “trolanju’’ Rusije obišla je svijet, a priznajemo da je i nama tvit bio simpatičan.

Kanadski ministar vanjskih poslova prije nekoliko dana pohvalio se brojem misija koje su digitalno umrežene, a on osobno tvita i o društvenim aktualnostima.

Od interneta do Facebooka i Twittera, nove tehnologije i inovacije pokrenule su novu fazu diplomacije. Promjene su iznenadne i brze uzmemo li u obzir da počeci diplomacije kakvu poznajemo danas (s veleposlanstvima i misijama) sežu sve do renesanse. Stoljećima su veleposlanici i diplomati primali i primjenjivali instrukcije iz svojih ministarstava. Modernizacija poštanskih servisa, izum telegrafa i kasnije telefona ubrzali su komunikaciju, ali nisu utjecali na elitistički, izolirani svijet vanjskih poslova. Danas su kabineti ministara, birokracije veleposlanstava i misija s preuzimanjem velikog rizika prigrlili nove medije, i to često vrlo uspješno.

Diplomati i birokrati možda nemaju uvijek odgovore na sva pitanja, no zato na raspolaganju imaju besplatne alate za bržu i lakšu komunikaciju. Dok smo još u fazi u kojoj Facebook i Twitter predstavljaju glavne alate u digitalnoj diplomaciji, vanjska politika ubrzano se kreće i mijenja svoje konvencionalne stupove i elitističke tonove te postaje otvoreni forum u koji se svatko može uključiti. Složit ćemo se oko jednoga: u tom hiperpovezanom i superbrzom svijetu tradicionalna diplomacija više nije dovoljna, a inovacije mogu samo pomoći u rješavanju brojnih izazova s kojima se svijet suočava.

cta-planb-3

Community managerica u Jasno&Glasno

Propustili ste