Google je nedavno službeno priznao da “čita” sve vaše korespondencije koje obavljate koristeći Gmail (simpatično napominjući da “nije razumno očekivati da su naše komunikacije povjerljive”), a slična je priča i s Appleovom uslugom iMessage, omiljenom među stotinama milijuna korisnika iOSa.

Onima koji bolje razumiju kako internet funkcionira vijest o Googleovu nepoštivanju privatnosti korisnika njihova e-mail servisa nije bila nikakva novost. Google zarađuje na oglašavanju, a jedna je od osnovnih premisa uspješnoga oglašavanja određivanje ciljane publike. Imajući uvid u sadržaj vaših prepiski (između ostaloga), Google zna koje proizvode i usluge je najučinkovitije reklamirati (putem svojih servisa AdWords i AdSense) upravo vama. Nekima to ne smeta, dok neki ne vole da im netko drugi neprestano sugerira, čak i na nesvjesnoj razini, što da kupuju, gledaju, čitaju, slušaju. Ako ste pripadnica/pripadnik ove druge skupine, sljedeća četiri savjeta pomoći će vam da isključite Google i ostale nametnike iz svog privatnog života.

Private browsing mod

Prebacivanjem u private browsing (incognito) mod vaš internetski preglednik prestaje pohranjivati sve podatke o vašem surfanju internetom: ne pohranjuju se podaci koje upisujete, datoteke koje skidate ni stranice koje posjećujete. Osim u svrhu anonimnosti, private browsing mod može se koristiti za još mnogo toga. Za njegovo pokretanje koristite sljedeće kratice: Ctrl+Shift+N (Chrome i Opera), Ctrl+Shift+P (Firefox i Internet Explorer), a koristite li Safari, u izborniku na vrhu ekrana odaberite Safari > Private Browsing.

Na mobilnim uređajima u tu svrhu možete koristiti Chrome (iOS/Android), Atomic Web Browser (iOS) ili Dolphin Browser (Android).

Ipak, private browsing nije cjelovito rješenje kada je anonimnost u pitanju. Unatoč tome što preglednik ne bilježi koje ste stranice posjetili, DNS podaci bilježe se u cache memoriju (radi bržeg učitavanja stranica), a na vašem računalu ostaju i mnogo “opasniji” Flash cookies (koji odaju mnogo više o sadržaju koji ste pregledavali nego DNS). Ove je podatke potrebno ručno obrisati želite li ukloniti svaki trag o vašem surfanju internetom.

Proxy serveri i VPN

Private browsing mod onemogućit će bilježenje podataka prilikom pregledavanja stranica, ali neće vas učiniti potpuno anonimnim. Želite li biti  sigurni da drugi na internetu ne znaju tko ste, morat ćete koristiti proxy servere i/ili VPN (virtual private network) vezu. Ove dvije metode omogućuju vam da sakrijete svoj pravi identitet i lokaciju od servera kojima pristupate. Porastom ciljanoga oglašavanja (target marketing) kao što je opisano u uvodu, ali i ciljanoga informiranja (targeted information; vidljivo na stranicama poput CNN-a, koji vam ‘’servira’’ vijesti ovisno o vašoj lokaciji te YouTubea, koji vam preporučuje videouratke na osnovi vaše povijesti pregledanih videa), korištenje proxyja česta je metoda za dobivanje objektivnog sadržaja.

Jedan od najpoznatijih alata za ovu svrhu jest Tor (besplatan). Tor je “mreža virtualnih tunela koja omogućava korisnicima da unaprijede svoju sigurnost i privatnost na internetu”.

Jednokratne e-mail adrese i anonimno slanje e-maila

Jednokratne e-mail adrese jednostavno su rješenje za izbjegavanje spama. Jednokratnu adresu možete iskoristiti prilikom prijave na servise koji vas traže e-mail adresu, a vi samo želite vidjeti o čemu se radi, tako da im ne date svoju pravu e-mail adresu i istodobno je izložite spamu.

Postoji velik broj servisa koji pružaju ovu uslugu, a neki od njih su Mailinator, Melt Mail, Spambox, 10 Minute Mail, Guerrilla Mail, Spamgourmet. Većina ih ima opciju za određivanje “roka trajanja” generirane e-mail adrese, a TrashMail postoji i kao praktična ekstenzija za Firefox i Chrome. Za slanje anonimnih mailova i SMS-ova isprobajte Sharpmail.

Generatori lažnih identiteta

Kada se nađete suočeni s formularima koji od vas traže informacije poput imena, prezimena, mjesta prebivališta, datuma rođenja i slično, možete izmisliti lažne podatke ili za to upotrijebiti Fake Name Generator. On će za vas u trenu kreirati realistični lažni identitet sa svim poljima koja se traže prilikom prijave, uključujući i broj kreditne kartice s datumom isteka, lozinku, broj telefona, pa čak i krvnu grupu i geografske koordinate.

Uspješno skrivanje!