Doseg na Facebooku sve manji i sve skuplji
- 5. studenoga 2012.
- #community management — #društvene mreže — #facebook — #jasno i glasno — #Jasno&Glasno
Želite li da danas većina vaših Facebook fanova vidi poruku koju želite poslati, prisiljeni ste to platiti i putem sponzoriranih oglasa. Je li vrijeme da se tvrtke s Facebooka okrenu vlastitim blogovima, internetskim magazinima i građenju zajednica nad kojima će imati veću i kvalitetniju kontrolu? Pitali smo domaće stručnjake
Piše
Toni Đugum
Prije otprilike pola godine mnogi su trgovci, entuzijasti, kvazicelebritiji, stručnjaci i laici počeli primjećivati kako im se doseg (reach) na Facebooku znatno smanjuje. Konkretnije, broj čitatelja postova drastično se smanjio. Ne radi se samo o Facebook stranicama – i na privatnim profilima zbiva se isto. Broj ljudi koje ste nekada mogli vidjeti u newsfeedu je drastično opao pa ste se pitali kamo su svi ti prijatelji nestali i zbog čega vas više ne lajkaju, zar ne?
Nažalost, stvar je iz perspektive običnoga fejsbukaša s nekoliko stotina frendova prilično nezamjetna. Međutim, za veliki biznis koji fanove broji u tisućama i desecima tisuća, radi se o ozbiljnome padu publike koji sa sobom povlači i velike probleme pri izvještavanju nadređenoga na poslu. Detaljnija analiza pokazat će nešto prilično bezobrazno: premda broj ukupnih lajkova na Facebook stranici raste zdravom dnevnom progresijom, broj dijeljenja sadržaja neproporcionalno opada. Otprilike za polovinu predviđenoga.
Problemom se pozabavio i veliki NY Observer u prilično točnome članku Namjerno pokvaren: zašto se ne isplati raditi dobro, koji lijepo objašnjava kako sav materijal postavljen na Facebook doseže tek 15 posto nekadašnje publike. Želite li da vas čitaju svi, kao i nekada? Platite i objavite “sponzoriranu priču”! Prilično je čudno (premda je “nemoralno” mnogo bolja riječ) da stranica na Facebooku zapravo ne radi ono što bi trebala ako korisnik ne plati, zar ne?
Premda je odgovor nedvosmislen, za Zuckerberga je on težak približno milijun dolara dnevno, koliko sponzorirane priče uprihode ovoj društvenoj mreži. Matematika je prosta: ako je jedan promovirani post težak 200 dolara uz pretpostavljenih 50 tisuća lajkova, deset takvih dnevno (to je pak ispod prosjeka aktivnijeg portala) težit će dvije tisuće, a godišnji će trošak vlasnika Facebook fan stranice iznositi 672 tisuće dolara! Uzme li se u obzir broj korporativnih Facebook stranica diljem svijeta, lako se dolazi do brojke kojom obično barataju bondovski negativci.
Komentari na posljednji Zuckerbergov marifetluk su listom negativni, a ogorčeni poslovni korisnici Facebooka posve su u pravu: čemu plaćati Facebooku za ono što Twitter i Google+ rade potpuno besplatno? Premda je fejs i dalje daleko najveća društvena mreža svijeta sa svim plusevima koje ta titula nosi, val bijega od njega već je započeo, a mali biznisi odlaze prvi. Razlog je jasan: Nike, New York Times i Smirnoff će platiti stotine dolara po svakome postu bez da trepnu, ali hoće li to uraditi male firme? Definitivno ne – ni američka prosječna tvrtka, a kamoli hrvatska.
Nije teško zamisliti prijezir prema Facebooku koji trenutačno osjećaju brojni veliki izdavači: doslovno preko noći ostali su bez 85 posto čitatelja/konzumenata, a mogu ih pridobiti natrag samo plaćanjem reketa – i to na dnevnoj bazi. Njihov je iznos harača, dakako, kudikamo veći: broj fanova i njihovih prijatelja pomnožen s brojem prikaza svakog posta napuhuje brojku na desetke milijuna dolara godišnje! I to, naravno, samo kako bi zadržali postojeće fanove i pokazali im sadržaj.
Ne treba biti marketinški genij za zaključak da će netko drugi, zahvaljujući mudrim biznismenima u Facebooku, obrati vrhnje. Google+ je potpuno besplatan i vjerojatno će takav i ostati. A nama se ostaje zavaliti i gledati kako počinje velika seoba biznisa s Facebooka na druge društvene mreže, i to zahvaljujući menadžerima samoga Facebooka.
Za komentar ovog Facebookova poteza zamolili smo nekoliko domaćih stručnjaka iz područja ekonomije, novinarstva i community menadžmenta. Pogledi su im, treba li uopće napomenuti, prilično slični.
Sandra Babić, novinarka
Od Facebooka nije postajala bolja platforma za promociju malih i srednjih biznisa, jer je omogućavala precizno targetiranje korisnika i ostvarivanje vrlo pristojnog povrata na investicije. S obzirom na to da su brojne prednosti oglašivači ”nagradili” značajnim udjelom u ukupnim prihodima Zuckerberga, odlukom o praktički dvostrukoj naplati Facebook će prepiliti granu na kojoj sjedi. Stvar je još veći nonsens uzme li se u obzir da je dodatnim ulaganjem oglašivačima zajamčen veći reach, ali ne i bolji ROI. Srećom, tu su Twitter, Google+, Pinterest i slične nišne mreže koje bi mogle iskoristiti revolt korisnika zbog dijaboličnog Facebookova poteza i povećati broj korisnika, poboljšati imidž i, na koncu, popraviti stanje u bilanci.
Milica Cetinić, account i community menadžerica, Jasno & Glasno
Naravno da nikome nije svejedno. Ni ljudima koji su postali fanovi stranica čije objave žele vidjeti, i to sve poruke koje je stranica objavila, ni fan stranicama koje sada moraju plaćati za nešto od čega imaju koristi, a što je prije samo nekoliko mjeseci bilo besplatno. No ovaj potez Facebooka ne treba čuditi, dapače, trebalo ga je i očekivati. Jedino što možemo je prilagoditi se novoj situaciji, isto kao što smo radili i do sada tijekom brojnih promjena na ovoj platformi. Uostalom, njih će biti još i one sigurno neće ići u smjeru toga da ovo ponovno postane besplatna ili relativno jeftina platforma za komunikaciju i promociju.
Tomislav Hrastovčak, novinar i community menadžer portala Poslovni.hr
Facebook je odavno prerastao status studentskog projekta i može se sasvim sigurno reći da je postao jedna od najpoznatijih kompanija suvremenog doba. A cilj svake kompanije je – ostvariti profit. Tim više što su dionice Facebooka ove godine uvrštene na službeno tržište kapitala, što znači da tvrtka mora i ispuniti neka očekivanja ulagača. Sponzorirane priče i promovirani statusi pritom su sasvim logičan korak u svrhu monetizacije virtualnog. Facebook će stoga sigurno i dalje razmatrati što sve može učiniti na tom polju i kako izvući što više novaca od tvrtki, odnosno brendova koji koriste Facebook kao platformu za oglašavanje te komunikaciju s fanovima i korisnicima.
I dok velikim globalnim korporacijama sigurno nije problem uložiti dodatna sredstva u promociju na vodećoj društvenoj mreži, malim pak organizacijama, udrugama i blogerima vjerojatno se neće svidjeti ako će morati plaćati više kako bi se istaknuli u već poprilično zagušenim news feedovima. Međutim, ključnu ulogu bi ipak i ubuduće trebao igrati kvalitetan i zanimljiv sadržaj na društvenim mrežama, jer bez njega dugoročno nema kvalitetne interakcije s korisnicima, bez obzira na promovirane i sponzorirane postove.
Promote za sve
Zanimljivo je i da Facebook ne staje na korporativnim korisnicima: nedavno je poprilično odjeknula vijest kako kompanija testira uslugu promoviranih postova i za ”obične ljude”. Hoće li ljudi uopće plaćati 7 dolara kako bi njihov status vidjelo više prijatelja, ostaje (vrlo) upitno, ali ne bi bilo prvi put da Facebook uvede neku opciju, a zatim je ukine ako se pokaže neučinkovitom.
Ipak, čini se da u cijeloj priči nije toliko problem u samom naplaćivanju, koliko u činjenici da je Facebook uistinu vrlo hirovit prema svojim korisnicima te za jednu tako mladu kompaniju ima ”dugu” povijest kontroverznih postupaka i netransparentnih poteza. Zbog toga danas velik broj korisnika već po navici gleda negativno na bilo kakve promjene koje uvede najveća svjetska društvena mreža.