Volite čitati SF ili želite se bolje upoznati s ovim žanrom? Trebate preporuku za dobru priču? Na pravome ste mjestu! Donosimo vam mali izbor žanrovskih priča koje su objavljene u prošlom stoljeću (i većina ih ima retro predznak), ali danas su možda relevantnije nego u vrijeme nastanka, bilo da je riječ o tehnološkom, društvenom ili pop-kulturnom kontekstu – ili su jednostavno svevremenske!

Istovremeno smo naznačili i u kojim domaćim SF publikacijama su objavljene, pa je vrijeme da se zaputite u antikvarijate ili pretražite štandove na žanrovskim konvencijama (hej, pa i SFeraKon je uskoro).

Murray Leinster: Logičar Joe

(A Logic Named Joe, 1946. – Sirius 46)

Svi znamo kako je internet doživio svoj nagli uspon na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće i danas predstavlja nešto bez čega je moderan život gotovo nezamisliv. Međutim, ideja “mreže svih mreža” seže puno dalje u prošlost, čak i dalje od pretpotopnih eksperimenata s internetom prije pola stoljeća (šifra: ARPANET). Naime, u vrijeme kada se svijet oporavljao od 2. svjetskog rata pisac Murray Leinster objavio je priču koja opisuje budućnost u kojoj ljudi svakodnevno koriste umrežene računalne uređaje za pristup informacijama, ali i multimedijalnom sadržaju.

Logičar Joe pokazao se tako nevjerojatnim proročanskim pogotkom, a kako bismo sve stavili u pravi kontekst, dovoljno je reći kako se priča pojavila u vrijeme dok je televizija bila tek u začetku, a računala su bila kalkulatori od tridesetak tona.

Ray Bradbury: Savana

(The Veldt, 1950. – Sirius 70)

Tehnologija virtualne stvarnosti nešto je o čemu se danas često priča, pogotovo u gamerskim krugovima, premda još uvijek čekamo na njenu masovniju upotrebu (i nižu cijenu VR uređaja). Međutim, ideja virtualne stvarnosti nije od jučer, što dokazuje i Bradburyjeva Savana, objavljena još sredinom prošloga stoljeća. Doduše, kultni pisac baš nije na cijelu ideju gledao pozitivnim očima, s obzirom na to da njegova priča o dvoje djece opsjednute simulacijom afričke divljine završava u krajnje uznemirujućem tonu.

Roger Zelazny: Za dah koji čekam

(For a Breath I Tarry, 1966. – Futura 19)

Vjerujemo kako vam u posljednje vrijeme nisu promakli medijski napisi o tome kako će roboti uskoro zamijeniti većinu radnih mjesta i kako bi napredna umjetna inteligencija mogla postati stvarnost još za naših života. Gotovo uvijek se pritom postavlja pitanje – kakva je sudbina čovječanstva u takvome scenariju? Zelazny u svojoj priči nimalo ne okoliša, već zamišlja daleku budućnost u kojoj su ljudi odavno izumrla vrsta, a iza njih su ostali inteligentni strojevi koji vladaju Zemljom. Premda glavni akteri priče nisu ljudi, Za dah koji čekam duboko je humanističko djelo prožeto filozofskim tonovima koje ćete zasigurno željeti pročitati više puta.

Philip K. Dick: Vjera naših očeva

(Faith of Our Fathers, 1967. –  Futura 95)

Ako su vam Donald Trump i duh današnjeg “distopijskog” vremena potaknuli želju za čitanjem Orwellove 1984. i tematski sličnih djela, vrijeme je da svojoj reading listi pridružite i kultnu Dickovu priču koja vas vjerojatno neće ostaviti ravnodušnima. Dobro došli u totalitarističku budućnost u kojoj diktatorske vlasti kontroliraju stanovništvo uz pomoć halucinogenih droga, a “veliki vođa” krije zastrašujuću tajnu… Klasik SF-a koji ostavlja gorak okus nakon čitanja, ali u slučaju Philipa K. Dicka to je nešto što se i očekuje.

Joe Haldeman: Tristogodišnjica

(Tricentennial, 1977.  – Sirius 124)

Bez obzira na to što već dugo nismo posjetili Mjesec, a ljudsko putovanje na Mars još je godinama daleko, možemo sa sigurnošću reći kako živimo u novom svemirskom dobu. Dok Elon Musk posvećeno radi na svojim raketama i popularizaciji svemirskih istraživanja, NASA-ini sve snažniji teleskopi redovito otkrivaju daleke svjetove na kojima možda postoji i život. Stoga uopće ne čudi što je ideja kolonizacije svemira ponovno aktualna u znanstvenim krugovima, premda se iz današnje perspektive još uvijek nalazi u domeni čistoga SF-a.

Naravno, omiljeni nam žanr pun je fascinantnih priča koje opisuju ljudsko osvajanje svemirskih prostranstava, a među njima je i Haldemanova Tristogodišnjica koja govori o prvom generacijskom svemirskom brodu na putu prema obližnjoj zvijezdi. U samo petnaestak stranica, Haldeman je uspio utrpati velik broj žanrovskih tema, poput kolonizacije planeta, prvog kontakta, društvenih implikacija svemirskih otkrića, vremenske dilatacije i relativnosti, pa čak i postapokalipse. I to nije sve – cijela radnja proteže se kroz razdoblje od čak tri tisućljeća!

Harlan Ellison: Petogodišnjak

(Jeffty is Five, 1977. – Sirius 132)

Bez ikakve sumnje, nostalgija danas vlada pop-kulturnim krajolikom što dokazuju brojni revivali trendova iz minulih desetljeća, bilo da je riječ o filmovima, glazbi, modi itd. Temom nostalgije i čežnje za prošlim vremenima pozabavio se kultni Harlan Ellison u jednom od svojih najpoznatijih djela koje se pamti po neobičnoj ideji, dirljivoj atmosferi i tužnom raspletu. Jeffty je dječak koji ne stari, odnosno fizički i mentalno zaustavio se na dobi od 5 godina.

Jefftyjev prijatelj iz djetinjstva i narator priče, sada odrasli čovjek, redovito se druži s njime i istovremeno se sjeća filmova, glazbe i radijskih serija u kojima su zajedno uživali u djetinjstvu. Međutim, čini se kako neobični dječak, osim što ne stari, ima i pristup jednoj alternativnoj stvarnosti u kojoj i dalje postoje emisije, filmovi i stripovi iz prošlosti… Ellison ne nudi konkretna objašnjenja cijele postavke, ali na kraju ćete vjerojatno pustiti pokoju suzu, bez obzira na to jeste li skloni nostalgičnim raspoloženjima ili ne.

William Gibson: Kako smo popalili Kromu

(Burning Chrome, 1982. – Sirius 114)

Cyberpunk nije mrtav, već je postao stvarnost, a duh te stvarnosti još je davnih osamdesetih naslutio William Gibson, bez kojega vjerojatno ne bi postojali ni Matrix, ni Ghost in the Shell, niti mnogi drugi žanrovski izdanci moderne pop-kulture. Kroma je jedno od ranijih Gibsonovih djela koje se bavi hakerima, virtualnom stvarnošću i tehnološkom distopijom budućnosti, a smješteno je u isti futuristički svijet kao i njegov epohalni roman Neuromancer objavljen par godina poslije. Priča je posebno značajna po tome što se u njoj po prvi puta spominje pojam “cyberspace”.

John Varley: Pritisni “Enter”

(Press Enter, 1985. – Sirius 118)

Brine vas kamo će nas odvesti ubrzana kompjuterizacija i digitalizacija? Paranoični ste zbog izostanka privatnosti na internetu? Imate osjećaj kako netko prati sve što radite za računalom? Varleyjeva poduža priča neće vam odagnati strahove, već ih samo dodatno produbiti, jer u središtu radnje je umjetna inteligencija koja može preuzeti ljudsku volju i pomutiti razum. Dovoljno je samo pogledati u ekran zaraženog računala. Jeste li već otišli offline?

David Brin: Tor susreće Kapetana Ameriku

(Thor Meets Captain America, 1986. – Sirius 133)

Ne, ovo nije priča koja je nagovijestila današnju kulturološku opsesiju superherojima, premda naslov nosi namjernu (i u kontekstu radnje poprilično ironičnu) referencu na slavne Marvelove junake. Tor susreće Kapetana Ameriku ustvari pripada podžanru alternativne povijesti i govori o svijetu u kojem su nacisti odnijeli pobjedu u 2. svjetskom ratu jer su im pomoć priskočili – nordijski bogovi! Brinova priča na originalan način se bavi svevremenskom temom prirode zla, a mogla bi vam se posebno svidjeti ako volite popularnu Amazonovu seriju Čovjek u visokom dvorcu.

Nancy Kress: Prosjaci u Španjolskoj

(Beggars in Spain, 1991. – Futura 31)

Jedna od najpoznatijih SF priča devedesetih vodi nas u blisku budućnost u kojoj postoje genetski poboljšani ljudi koji nemaju fizičku potrebu za spavanjem. Oni su daleko sposobniji, inteligentniji i produktivniji u odnosu na ostatak čovječanstva, ali zbog svoje različitosti ubrzo postanu diskriminirana i omražena skupina u društvu… Intrigantna sociološka postavka relevantna je za sva vremena, a na temelju priče Kress je poslije napisala i trilogiju romana.

Ted Chiang: Priča tvog života

(Story of Your Life, 1998. – Sirius B 22)

Dolazak Denisa Villeneuvea jedan je od najboljih filmova koji smo protekle zime imali prilike vidjeti u kinima, a sada toplo preporučujemo i čitanje književnog predloška ako još niste. Chiangova priča o lingvistici, prvom kontaktu i jednoj osobnoj tragediji predstavlja moderni žanrovski klasik, a njeno prenošenje na veliki ekran prošlo je gotovo besprijekorno. Osim promišljene narativne strukture i intrigantnog preokreta, Priča tvog života donosi i jedan poprilično “realističan” prikaz izvanzemaljaca koji komuniciraju iznimno kompleksnim jezikom i imaju potpuno drukčije poimanje stvarnosti od našega. Sada znamo što nas vjerojatno čeka ako ikad dođemo u kontakt s tuđinskom vrstom.