Umjetna inteligencija već sada trguje i mešetari dionicama, obavljajući u mikrosekundama ono što je brokerima nekada trošilo cijele dane. Ipak, prave stvari tek dolaze: već 2016. računala će potpuno razumjeti govorne naredbe, a do 2018. prevodit će naš govor na druge jezike bez imalo problema. Dvije godine poslije računala će sama “izmišljati” i pripovijedati priče, a malo prije 2040. naš će doživljaj i interpretacija svijeta biti potpomognuti računalima.

I internet će doživjeti značajan napredak. Samo nas koja godina dijeli od cyber-ratovanja, a prve smo napade takve vrste već vidjeli u Iranu. Već 2017. fotonika će sumanuto ubrzati internet, a godinu poslije pojavit će se i općeprihvaćena virtualna valuta. Sredinom dvadesetih godina 21. stoljeća međuplanetarni internet bit će nešto posve normalno, a desetljeće poslije dobit ćemo i egzokorteks. Drugim riječima, naši će mozgovi imati izravan spoj na internet uključujući pristup milijardama senzora i stvarima spojenima na njega!

Samo će sučelje čovjek-računalo od sadašnjega uobičajenoga multitoucha evoluirati preko prepoznavanja gesti i govora do holografije, a potkraj tridesetih godina očekuje nas virtualna stvarnost – pravi pravcati holodeck. Kako bismo ostvarili ovu viziju, nužan je napredak senzora, a oni će biti na svakome koraku. Uzimat će biometrijske podatke, mjeriti potrošnju energije, onečišćenje zraka i razinu kolesterola u krvi. Do 2040. će razvoj optogenetike omogućiti pogled u stanice bića u pokretu, a neuroinformatika će fuzirati čovjekovu psihu putem računalne analitike.

Računala će, treba li uopće napominjati, biti sveprisutna. Tableti će uskoro dobiti volumetrijske (“3D”) zaslone, koristit ćemo pikoprojektore, a računala u sunčanim naočalama prodavat će se serijski. Godine 2030. i neke dobit ćemo računalo ugrađeno izravno u zjenicu oka. Vjerojatno kada i iPhone sedamnaeste generacije u uhu.

Robotika će se preliti na ulice. Roboti će nas operirati preciznije od vrhunskoga kirurga, vozit će nas na posao, a u međuvremenu će čistiti naš dom i čuvati ga od uljeza. Vrhunac nanotehnologije prije 2040. oživjet će zgodnu kovanicu “utility fog” – bezličnu masu mikroskopskih robota koji se mogu modularno sklapati u bilo koji oblik. Biotehnologija će nas povezati s tim malim i moćnim strojevima. Već danas dostupno gensko sekvenciranje postat će posve uobičajeno, a do 2015. na raspolaganju će nam biti umjetni 3D isprintani organi i sintetička krv. Nanomedicina će tijekom iduća dva desetljeća uspjeti zaustaviti starenje.

Materijale čeka prava revolucija: male kućne tvornice i materijali koji sami sebe popravljaju postat će stvarnost već do 2020. Potom slijedi proizvodnja metamaterijala, umjetnih tvari koje imaju posve nove fizikalne i kemijske osobine. Nanomaterijali i molekularni strojevi stvorit će novu vrstu tvari – programabilnu materiju.

Proizvodnja energije doživjet će renesansu. Uz već sada dostupne induktivne punjače i plimne turbine, gorive će ćelije ući u široku uporabu. Nanogeneratori i umjetna fotosinteza napajat će milijarde nevidljivih malenih strojeva oko nas, a elektroenergetske će mreže evoluirati u “enernet” – pametni sustav proizvodnje i distribucije energije. Do 2030. torijevi reaktori postat će zbilja, kao i slanje sunčeve energije iz svemira na Zemlju.

I “konačna granica” će se pomaknuti – nakon adventa svemirskoga turizma, do 2020-ih uslijedit će i stalna kolonizacija Mjeseca, a potom i Marsa. Na svemirsko dizalo, ostvarenje sna Arthura Clarkea, čekat ćemo do 2030. godine. Istraživačke će sonde diljem svemira pogoniti sunčeva jedra.

Život na Zemlji, ali i drugim planetima oblikovat će se geoinženjeringom. Upravljanje klimom postat će stvarnost do 2020. godine, a u gradovima će se povrće i voće proizvoditi na vertikalnim farmama odnosno zelenim neboderima. Pojavit će se prvi gradovi na morskim valovima, a potom će čovječanstvo ovladati sekvestracijom ugljika iz stakleničkih plinova. Razvoj arkologije (kovanica dobivena od arhitekture i ekologije) stvorit će naseljene megastrukture kakve smo viđali u SF filmovima.

Naravno, ovaj će napredak pratiti i vrtoglav rast stvarne i digitalne populacije. Do 2015. godine na mreži će biti čak 2,5 milijarde korisnika, a spojenih će uređaja biti mnogo više: čak 15 milijarda! Samo četiri godine poslije, između 4 i 5 milijarda ljudi će stalno biti online, a uređaja i “stvari” će na internetu biti između 30 i 50 milijarda! Računala će baratati s prosječno 750 gigabajta radne memorije, dok će uobičajen disk u računalu pohranjivati 200 terabajta podataka. Poslije 2020. godine postat će dostupni petabajtni mediji za pohranu, a kućno će računalo u rangu Appleova iPada imati procesorski kapacitet veći nego ljudski mozak. Prije 2030. na Zemlji će nas biti više od osam milijarda, a zemlje BRIC-a nosit će teret tehnološkog napretka ispred zemalja G7. Netom prije negoli se rodi 9-milijarditi Zemljanin, terabitni internet i eksabajtni mediji za pohranu postat će stvarnost. Nadajmo se kako ćemo do tada uživati u mirovini.