Život gamera u Hrvatskoj

Videoigre prešle su dug put, od šarenih platformera koji su brojali svega nekoliko poligona do kompleksnih virtualnih svjetova čija se površina mjeri u četvornim kilometrima. Usput su definirana brojna djetinjstva, od duha koji smo izbjegli u posljednji čas igrajući Pac-Mana, ili nevjerojatnoga gola postignutog u Pro Evolution Socceru. Bila su to neka druga vremena, multiplayer je bio ograničen na dva gamepada, dijeljenje tipkovnice ili famozni hotseat.
Igre, a ne “igrice”
Sve se promijenilo dolaskom mrežnoga multiplayera. Isprva dostupan tek u igraonicama, omogućio je mrežno igranje popularnih igara kao što su bile Quake, Diablo i Warcraft. Novac za užinu redovito smo ostavljali u igraonicama, gledajući stariju ekipu koja napamet zna tech-tree Protossa u StarCraft: Brood War, koja u Deathmatch modu Unreal Tournamenta broji samo headshotove. Oni su bili gameri, momci koji su kod kuće usavršavali svoje igračke vještine i onda ih ponosno demonstrirali u igraonici. Oni su igrali igre, ne „igrice“, kako su ih često zvali naši roditelji.
Širenjem interneta, posebice dolaskom širokopojasnoga interneta, multiplayer igranje dobilo je novu dimenziju. Hrvatska gaming zajednica postala je dio globalnoga fenomena. Gaming kultura danas u svijetu ima milijune pripadnika. Posljednjih desetak godina igre su postale masovno tržište. Zahvaljujući velikome napretku tehnologije te integraciji u globalnu pop-kulturu, igre su danas mainstream.
Hrvati uvijek u trendu
Upravo stoga što je gaming usko povezan s tehnologijom, gaming scena u Hrvatskoj uvijek je pratila trendove. S obzirom na to da je internet danas ušao u svaku poru naših života, a mobiteli su snažniji od konzola šeste generacije, ne čudi da se Hrvati danas igraju u istoj mjeri kao i ostatak svijeta. Ne samo da igramo mnogo, nego se igramo gotovo svi.
Prema istraživanju HCL-a, najviše se igramo nakon srednje škole, a javlja se i znatan udio ženske populacije koji voli igrati igre. Gaming već neko vrijeme nije uska niša, rezervirana za elitističku skupinu geekova. Zbog širenja u demografiji, slika gamera, vješto portretiranoga u sjajnim kolumnama starih časopisa Gameplay, Bug ili PCplay – bitno se izmijenila. Granica između casual i „ozbiljnoga“ igranja sve je manje izražena. Dečki žure s nedjeljnoga nogometa na rundu Counter Strikea, dok djevojka koju izvodite van vjerojatno ima snažniji lik u igri Defense of the Ancients od vas.
MMORPG naslovi u prednosti
U Hrvatskoj se najviše igraju upravo MMORPG (massively multiplayer online role-playing game) igre poput World of Warcraft, EVE Online, Guild Wars 2; zatim MOBA (multiplayer online battle arena) igre poput League of Legends, World of Tanks i već spomenute Defense of the Ancients. Slijede popularni sportski naslovi iz serijala FIFA i Pro Evolution, uz nezaobilazni Football Manager. U FPS (first person shooter) žanru najviše su zastupljene igre Counter-Strike: Global Offensive, Battlefield 4 i Left 4 Dead 2.
Kao što se može zaključiti iz navedenih naslova, među igraćim platformama prednjači igranje na osobnim računalima. S druge strane, prodaja konzola (PlayStation 3 i PlayStation 4) ne posustaje zbog izvrsnih ekskluzivnih naslova poput simulacije vožnje Gran Turismo i Tekken serijala. Hrvati prosječno kupuju jednu igru na Steamu mjesečno te preferiraju brojne rasprodaje koje taj servis nudi tijekom godine. Upravo Steam i PlayStation Network igraju najveću ulogu u smanjenju korištenja piratiziranih primjeraka igara. Microsoftova konzola Xbox One, kao i usluga Xbox Live nisu službeno podržane u Hrvatskoj pa je samim time Xbox slabije zastupljen u igraćoj zajednici.
Ekspanzija turnira
Posljednjih je godina masovnim praćenjem scene kompetitivnoga igranja gaming kao kultura doživio novu validaciju, ali i ekspanziju. Live streaming natjecateljskih turnira iz godine u godinu ima sve više gledatelja. Praćenje e-sportova zatvara krug i vraća nas u društvenu situaciju kakvu smo doživjeli kao djeca u igraonicama. Imamo priliku svjedočiti velemajstorima igara i diviti se njihovim vještinama. Natjecanje u e-sportovima više nije samo LAN-party na steroidima, riječ je o turnirima s pozamašnim nagradnim fondovima za koje se nadmeću profesionalni igrači.
Nedavni je DotA Pit, međunarodno e-sportsko natjecanje održano u Splitu, Drago Galić, iskusni novinar i old-school gamer, okarakterizirao kao pozitivan događaj koji može poslužiti za primjer popularnim sportovima. Također, predvidio je svijetlu budućnost e-sportovima, što svakako ima smisla jer gaming kultura, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, tek treba dosegnuti svoj vrhunac.