Top 5: Izumitelji iz sjene
- 14. ožujka 2013.
- #Ada Lovelace — #Douglas Engelbart — #Eugene Polley — #Giovanni Caselli — #Nikola Tesla — #Philo Farnsworth

Svi smo čuli za Nikolu Teslu, Thomasa Edisona, Alexandera Grahama Bella, Leonarda Da Vincija ili braću Lumière, te znamo barem neke od njihovih izuma i ideja kojima su zadužili svijet. S druge strane, postoji niz izumitelja koji su nekim slučajem ostali u sjeni, tek kao natuknica u povijesnim knjigama, premda su zaslužni za niz predmeta bez kojih danas ne bismo mogli zamisliti svakodnevni život. Donosimo izbor nekolicine njih čija vam imena možda nisu otprve poznata, ali bez njihovih izuma život vam zasigurno ne bi izgledao isto.
1. Eugene Polley
Što većina ljudi prvo napravi kada se vrati kući nakon napornoga radnog dana? Zavali se u kauč, u ruke uzme daljinski upravljač i krene birati televizijske programe. Tu komotnost mogu zahvaliti Eugeneu Polleyu, koji je 1955. godine izumio Flash-Matic – prvi bežični daljinski upravljač. Polley je svoj izum razvio unutar kompanije Zenith Electronics, u kojoj je proveo svoj cijeli radni vijek, točnije 47 godina. Inače, Flash-Matic radio je na principu fotoćelija ugrađenih u televizor koje su reagirale na svjetlosni snop iz daljinskoga upravljača. Eugene Polley umro je prošle godine u dubokoj starosti od 96 godina.
2. Ada Lovelace
Vjerovali ili ne, povijest računala počela je prije nego što su se računala uopće pojavila. Još u 19. stoljeću, poznati matematičar i izumitelj Charles Babbage radio je na ”analitičkom stroju”, uređaju za izračunavanje algoritama i trigonometrijskih jednadžbi. Njegova, pak, suradnica Ada Lovelace napisala je 1843. godine seriju algoritama za funkcioniranje navedenoga stroja – i postala prva osoba u povijesti koja je napisala računalni program. Međutim, Babbage nikada nije dovršio svoj analitički stroj, a Ada Lovelace umrla je od raka 1852. godine. Imala je samo 36 godina.
3. Douglas Engelbart
Računalni miš u širu upotrebu krenuo je pojavom Appleova Macintosha 1984. godine, no prvi prototip pojavio se čak dva desetljeća ranije, a razvio ga je računalni pionir Douglas Engelbart u suradnji s kolegom Billom Englishom. SRI International, kompanija u kojoj su obojica radila, patentirala je izum, ali nije točno znala što da radi s drvenom kutijicom s dva kotačića i žicom na kraju. SRI je kasnije pitanje licenciranja računalnog miša riješio s Appleom, a ostalo je povijest. Nažalost, Engelbart je u cijeloj priči ostao pomalo zaboravljen, a od svog izuma nije praktički ništa zaradio.
4. Giovanni Caselli
Talijanski fizičar Giovanni Caselli sredinom 19. stoljeća predstavio je pantelegraf – sustav koji omogućuje slanje i primanje slikovnog sadržaja na daljinu. Drugim riječima, napravio je preteču faks-uređaja, koji je i danas neizostavan dio inventara gotovo svakog ureda. Pantelegraf je poseban interes pobudio među francuskim znanstvenicima nakon što se Caselli 1857. preselio u Pariz, a demonstraciju nove tehnologije zatražio je i sam Napoleon III. Međutim, administrativne zapreke i konkurencija telegrafa gušile su razvoj pantelegrafske mreže i Casellijev izum je nakon nekoliko godina upotrebe pao u zaborav. Tehnologija telefaksa tako je bila praktički ”na čekanju” cijelo stoljeće, sve dok sredinom 1960-ih kompanija Xerox nije predstavila ono što se danas smatra prvim modernim telefaksom.
5. Philo Farnsworth
Počeli smo s daljinskim upravljačem, pa je red da završimo sa samom televizijom. Philo Farnsworth razvio je 1927. godine prvi funkcionalni elektronski sustav televizije, udarivši temelje glavnome mediju 20. stoljeća. Premda Farnsworth nije bio prvi koji je došao na ideju televizije, njegov izum napravio je golem korak naprijed u razvoju te tehnologije. Kompanija RCA ubrzo je nanjušila novac i krenula u bitku za Farnsworthove patente, što se pretvorilo u pravnu zavrzlamu koja je trajala desetak godina. Farnsworth je na kraju izašao bogatiji za milijun dolara, ali s druge strane, to je bio njegov put prema relativnom zaboravu jer se RCA uskoro u javnosti nametnuo kao simbol za televiziju.