Da vas odmah umirim, danas nećemo filozofirati o kafkijanskim transformacijama. Govorit ćemo o onom ponekad trivijalnom polju koje, htjeli mi to priznati naglas ili ne, igra bitnu ulogu u našem životu. Višak kilograma meni osobno ide na keks, a još više kada ljudi idu na dijete ili žele smršaviti samo zbog vizualnog dojma, koji uključuje taj trivijalni aspekt, pa se onda izlažu raznim tretmanima i formulama za mršavljenje čija je učinkovitost nerijetko upitna, kao i sigurnost. Na keks mi ide i manjak upornosti ili volje u obliku raznih izgovora. Kad god čujem frazu ”borim se s kilogramima”, postane mi mučno.

Što znače upornost i volja? Znače to da se nećemo odgegati do telefonske slušalice i nazvati Kineza, Talijana ili Bosanca da nam dostave večeru. Te ljudske kvalitete jamče uspjeh jer ćemo osnove obroka već imati skuhane, a ako smo doista predani, možda ćemo imati i unaprijed pripremljen obrok. Znate i sami koliko sam puta govorio o pripremanju obroka jednom do dvaput tjedno za one dane kada nećemo imati vremena ili volje zbog raznih obveza.

Prisjetimo se, u nedjelju predvečer, kada se vratimo doma i lagano pripremamo za tjedan ispred nas, možemo skuhati rižu, kvinoju, leću, grah ili slanutak za idućih nekoliko dana ili čak cijeli radni tjedan. Možemo ispeći filete bijeloga mesa te ih podijeliti za svaki dan, odnosno obrok, jer pečeni komadi mogu stajati u hladnjaku tri do četiri dana, a zamrznete li ih, traju i do četiri mjeseca. Što se ribe tiče, smrznuti očišćeni fileti se skuhaju i ispeku začas, njih pojedite odmah po kuhanju. Većinu povrća i voća narežite i pripremite ujutro dok radite doručak – rajčicu, avokado, mrkvu. Divno sezonsko povrće, poput špinata, rikule i salate te mladog luka/češnjaka, također pripremite nedjeljom, kao što sam spomenuo u prošlotjednom tekstu o hrani u proljeće, te samo ubacite u plastičnu posudu s ostalim namirnicama i spremni ste.

Zapitajte se što zapravo želite od svog života, sigurno ga želite provesti kao zdrava i mobilna osoba koja se osjeća dobro u svojoj koži, dobro unutar gabarita današnjice. Svi smo mi u jednom trenutku u ovom ili onom slučaju dosegli nekakvo dno, stoga dopustite da vam pomognem u uzdizanju. Nema predaje jer borbe zapravo i nema, a normalna svakodnevna prehrana samo je iluzija užurbane današnjice koja na nama želi zaraditi. I neka zaradi ako smo inertni u početnoj truleži. Danas pojedite krafnu, burek ili pomfrit, umjesto šetnje po ovom krasnom vremenu sjednite u automobil ili tramvaj, a sutra ćete, karikirajmo malo, uzimati nekakav lijek zbog zdravstvenih problema koji su proizašli iz toga. U ovakvim diskusijama uvijek se prisjetim rečenice: ”Normalno je iluzija. Ono što je normalno pauku, predstavlja kaos muhi.” To je to. Apsolutno sam siguran da svatko u sebi ima snage, upornosti i volje promijeniti se nabolje. I to ne zbog eventualne indoktrinacije današnjih standarda ljepote – nego zbog svog zdravlja.

Jedite prehranu bogatu bjelančevinama. To ne znači da morate jesti puno mesa i ribe. Možete, ali ne morate. Posni sirevi, jaja, grah, leća, slanutak, grašak, proteinski prašci bazirani na sirutki ili veganski proteinski prašci su svi redom izvrsni izvori tih elemenata za izgradnju tijela i sagorijevanje masnoga tkiva. Bjelančevina ima i u špinatu, zobenim pahuljicama, kvinoji, crvenoj leći, brokuli, orašastim plodovima… Nastojite da vam 40 posto cjelokupnog kalorijskog unosa sadrži bjelančevine.

Ne brinite se previše o masnoći, bitno je da su ugljikohidrati prilično nisko na listi vašeg jelovnika. Kada kažem nisko, ne mislim da ih trebate sasvim izbaciti, već da ih smanjite za početak barem za 50 posto u odnosu na količinu koju sada jedete. Izvore ugljikohidrata zamijenite onim cjelovitim, poput smeđe riže, zobenih pahuljica i domaćeg integralnog kruha, još bolje kukuruznog ako već morate jesti kruh. Radije ispecite tortilje od heljdinog brašna.

Masnoća se na velika vrata vraća u naše obroke. Margarin i sva hidrogenizirana biljna ulja bacite u smeće, a maslinovo i kokosovo ulje jedite redovito. Jedite i avokado, maslac od kikirikija, bademov maslac, orahe, lješnjake, sardine, losos i tvrdo kuhana jaja (uključujući žumanjak). U postocima, neka masnoće bude otprilike 30 posto na vašem dnevnom meniju, odnosno za aktivne žene nekih 65 grama dnevno, 40 želite li smršaviti, dok muškarci mogu pojesti otprilike 85 grama masti na dan. Pola srednjeg avokada sadrži 20 grama predivno zdravih masnoća, 30 grama badema ili oraha 15 grama masti, a jedna žlica maslinovog ulja 14 grama.

Kad već spominjemo jaja, cure, za doručak pojedite jedno do dva jaja – jedno cijelo, a od jednoga samo bjelanjak. Dečki, vi pojedite duplo od te količine. Jedno cijelo veliko jaje ima samo 70 kalorija, od čega 6 grama bjelančevina, a uz sve aminokiseline sadrži vitamine A, D i E, željezo, cink, folate i vitamine B6 i B12 – sve to u žumanjku, dok bjelanjak ne sadrži masnoće, samo čisti protein te kalij, fosfor, magnezij, kalcij, selen, folat i natrij.

Sada, zato što ste bili dobri i pročitali cijeli članak, zasladite se jabukom (ili jednim kivijem ili narančom), šakom orašastih plodova ili žlicom bademovog maslaca.