Dijelom je točno da se može trošiti više prilikom kupovine zdravih, lokalno uzgojenih namirnica koje nisu tretirane pesticidima, hormonima ili iz GMO uzgoja. Kažem dijelom jer to postaje skupo ako se pojedinac ne informira te kupuje naslijepo ili se radi o nekome tko je već obolio od bolesti, akutne ili kronične, koju uzrokuje loš način svakodnevne prehrane uz vrlo malo (ako uopće) fizičke aktivnosti, pa onda mora dodatno plaćati određene pretrage, tretmane i lijekove koje ne pokriva HZZO.

Zapamtite, kontrola vaše kuhinje i onoga što stavljate u usta u vašim je rukama.

Smočnicu i hladnjak napunite raznim vrstama graha i leće koji čine ukusne i vrlo hranjive glavne obroke ili priloge. Recepti su brojni, od juha i variva do namaza i salata. Mogu se čak jesti i sirovi, odnosno nakon namakanja i klijanja kada postaju lakše probavljivi – u tom slučaju moj osobni favorit je proklijala crvena leća.

Od žitarica su odlične smeđa riža te proso. Cjelovita riža mrvicu je skuplja od obične, no količinom vitamina, minerala i vlakana daleko je iznad obične bijele. Birajte generičke proizvode i izbjegavajte poznate brendove jer kvaliteta jeftinijeg je vrlo često al pari poznatom. Isto vrijedi i za tjesteninu. Generički proizvodi (svih vrsta) u trgovinama se češće nalaze visoko ili nisko na policama daleko od standardne visine očiju. Logika prodavača je jednostavna.

Od svježega povrća i voća kupujte samo sezonsko kako biste bili sigurniji da kupujete lokalno uzgojeno. Svakako prilikom kupovine provjerite cijenu primjerice svježe brokule ili one zaleđene – razlika u nutrijentima nije velika, a ponekad se može uštedjeti te istovremeno jesti zdravije, jer zaleđena hrana nije prskana zbog dužeg transporta i skladištenja. U rijetkim trenucima, odnosno kada ste u žurbi, pojedite konzervirano ili voće i povrće iz staklenki. Budimo iskreni, ponekad ne stignemo misliti na hranu, a i kompromis je dio današnje teme. Inače, bilo bi idealno da sami pripremite zimnicu. Da, trend zimnica se polako vraća u kućanstva. Mnoštvo svježih namirnica možete vrlo jednostavno zamrznuti ili osušiti te spremiti za kasniju konzumaciju.

Što se ribe i mesa tiče, zamrznuto je nerijetko jeftinije od svježega, samo pripazite podrijetlo i datum proizvodnje/trajanja. Jeftiniji komadi mesa poput kostiju ili iznutrica mogu nutritivno obogatiti jela sa žlicom.

Kada pričamo o začinima, znamo da su osim divnih okusa bitni i kao jaki antioksidansi. Uzgoj svježih začina u tegli ili vlastitom vrtu ne traži mnogo investiranja i brige. Kupite li teglu izrasloga začinskoga bilja, zalijevajte ga putem tanjurića na kojemu tegla stoji i držite uz prozor. Svježe listove nasjeckajte i zamrznite kako biste u njihovu finom okusu uživali tijekom cijele sezone. Možete ih i sasušiti u blizini radijatora ili u prozračnoj ostavi, očišćene i pokrivene gazom ili papirnatom vrećom s rupicama.

Suhi začini poput cijele ili mljevene ljute papričice, curryja, klinčića, cimeta, đumbira, limunske trave, korijandra, ružmarina, lovora i slično bombice su zdravlja koje se jedu u malim količinama, što znači dugotrajnost po kupnji. Od sjemenki nekih, poput papričica, možete i sami pokušati uzgojiti biljku. Japanski miso od fermentirane soje odlična je investicija. Nije skup s obzirom na to koliko dugo traje, bogat je mineralima i enzimima, a hrani daje novu dimenziju okusa i soli – super je pomiješati ga s malo maslinovog ulja, limuna i češnjaka kao preljev za salatu ili ribu. Također se može ubaciti (trećina žličice) u tanjur variva ili juhe.

Kada kuhate, pripremajte veće obroke – polovicu pojedite ubrzo, a ostatak zamrznite za brze i jednostavne obroke. Upamtite, zaleđeni morski plodovi, riba, kobasice, sladoledi i tijesta domaće izrade (dakle, bez kemikalija) traju tri mjeseca, govedina, perad i divljač, svinjetina i zečetina do šest mjeseci, dok povrće i voće može biti zamrznuto i do godinu dana. Kuhajte jela u jednom velikom loncu. Zašto? Trebat će vam manje vremena za pripremu, a i manje ćete deterdženta za posuđe potrošiti, pa se uz financijsku uključuje i ekološka nota. Uostalom, takva su jela češće ukusnija sljedeći dan podgrijana.

Kada režete oprano povrće, sve ostatke spremite i upotrijebite kao bazu za brojna jela. Da, one dijelove koje biste inače bacili stavite u smotuljak od gaze, zavežite, ubacite u lonac i kuhajte u juhama, gulašima… Šaka leće će svako jelo obogatiti i učiniti obilnijim.

Puno ljudi baca kruh. Obratite pažnju na to koliko kruha vam ostaje od prethodnoga dana. Novu štrucu kruha po dolasku kući narežite na kriške i sav višak zaledite, spremajući odvojene komade u dobro zatvorene vrećice. Podgrijte ga u pećnici ili samo pustite da se odmrzne – odmah je spreman za jelo.

Umjesto gotovih mueslija sami pomiješajte zobene pahuljice, malo oraščića i suhoga voća – uštedjet ćete gotovo duplo, ukusnije se hraniti, a imat ćete za više obroka. Umjesto čipsa ili tortilja sami ispecite kokice. U običan jogurt umiješajte malo običnoga ili suhoga voća umjesto kupovanja preskupog voćnog koji je zaslađen glukozno-fruktoznim sirupom, što je ljepši naziv za GMO kukuruzni sirup.

Sve što zdrava prehrana za malo novca traži jest planiranje prije odlaska u nabavku, malo kreativnosti i kuhanje kod kuće. Glavni motivatori su vaše zdravlje i novčanik koji neće zjapiti prazan.