Lajkanje se s društvenih mreža brzo proširilo i u realnu sferu, kao izraz se ustalilo u žargonu i postalo neizostavan dio naše svakodnevice. Ono može imati razne uloge, ovisno o namjeri lajkatelja (A ne, nije upravo stavila sliku s mojim bivšim!! LAJK. Pa nek’ si sad misli.) i analognom tumačenju istog lajka od strane lajkoprimca (Karlo, je l’ znaš ti ovu curu koja mi stalno lajka slike?). Objavljeni su razni članci o utjecaju lajkova na ljudsku psihu. Tako je iščekivanje lajkova u mnogih postalo ovisnost, a satisfakcija uslijed primanja lajk(ov)a kod istih usporediva je s učinkom zadovoljenja određenih prijekih fizičkih potreba. Vjerujem da vam izraz fishing for likes nije stran, ali jednako tako ne biste govorili istinu kad biste rekli da ne osjećate određenu vrstu ispunjenosti ili čak sreće kada gledate kako raste broj lakova na vašoj objavi.

Vođena onom starom “ljepše je davati nego primati” pretpostavit ću da se mnogi od vas također osjećaju dobro kada mogu izražavanjem svoje sklonosti kreaciji određenog autora podržati njegov rad, i tako mu se zahvaliti na stvaranju tog albuma koji vam je izmamio osmijeh dok ste hodali ulicom sa slušalicama u ušima (premda ne biste smjeli, jer je to opasno!).

Dok je onoj djevojci koja prevelikom frekvencijom objavljuje pomno odabranim filterom uređene autoportrete na Instagramu, s više hashtagova u captionu nego što je u životu suvislog teksta napisala, najveća nagrada koju od vas može očekivati i očekuje – lajk, onom bendu koji uz fakultetske obaveze odrađuje probe i gaže, piše i producira glazbu, radi na samopromociji i zbog snimanja glazbenih materijala i videospotova ima daleko više rashoda nego prihoda (koji su, jer su studenti, vjerojatno ionako jednaki nuli) vaš će lajk donijeti malo zadovoljstva.

Ovdje na red dolazi Flattr. Pod uvjetom da autor sadržaja kojeg želite nagraditi ima svoj račun na Flattru, na njegov ćete račun svakim lajkom njegova sadržaja uplatiti određenu svotu novca. Ona ovisi o nekoliko faktora, koji su dio principa funkcioniranja usluge Flattr. Na početku svakoga mjeseca korisnik sa svog bankovnog računa prenosi željeni iznos na svoj Flattr račun. Tijekom tog mjeseca Flattr bilježi koje je (i čije) sadržaje korisnik lajkao. Tek na kraju mjeseca Flattr korisnikov ukupni novčani iznos (uplaćen na početku mjeseca) podijeli na onoliko dijelova koliko je taj mjesec korisnik lajkao sadržaja, te svaki od tih dijelova ukupnog iznosa prenese na račun autora sadržaja kojeg je korisnik lajkao (ponavljam, to se odnosi samo na sadržaje autora koji imaju račun na Flattru).

Flattr možete koristiti na gotovo svim poznatijim društvenim servisima (Twitter, Instagram, Vimeo, SoundCloud, Flickr…), a za one internetske lokacije koje nisu izravno podržane, postoji Flattr ekstenzija za internetske preglednike, kao i mogućnost dodavanja Flattr buttona na vlastitu internetsku stranicu.

Ovakav princip nagrađivanja autora za njihov rad ima dalekosežne učinke, kako na prihode samih kreatora sadržaja, tako i na pojedine grane zanimanja, ali i na internet u cjelini. Svi dobro znamo da se vremena brzo mijenjaju. Pojavom interneta drastično je pala potražnja za svim oblicima fizičkih medija, a adekvatno općeprihvaćeno rješenje za kupoprodaju digitalnih medija u virtualnoj sferi (analogno realnoj kupoprodaji u fizičkoj sferi) još ne postoji (iTunes Store, Spotify i slični servisi nisu globalno podržani, proces registracije je dug i kompliciran, mnogi smatraju da su cijene previsoke zbog velikog postotka koji uzima pružatelj usluge…).

Nadalje, činjenica je da sve veći broj ljudi teško nalazi zaposlenje kojim uspijeva pokriti sve troškove života u ovom današnjem svijetu čije se gospodarstvo temelji na zaduživanju. Pridodamo li tome razvitak interneta kao (više-manje) svima dostupnog tržišta globalnih razmjera, logikom proizlazi da ljudi sve češće postaju, barem djelomično, freelanceri, koristeći (gotovo) neograničene mogućnosti koje pruža internet. Mikrodonacije koje više odgovaraju napojnicama nego kupovnim cijenama neće značajnije naštetiti vašem budžetu, a akumulacijom pozitivnih reakcija na njihov kvalitetan sadržaj, koji je rezultat predanoga rada, autori će napokon dobiti nešto više od običnih brojki pored ikonice srca ili uzdignutog palca.

Kako bi internet ostao besplatno i otvoreno mjesto za razmjenu (informacija/mišljenja/sadržaja/kapitalnih sredstava/svega), ali i u svrhu poboljšanja sadržaja koji kreatori objavljuju na internetu, sustavi poput Flattrova čine se kao optimalno rješenje.