Bojenje pisanica
- 17. travnja 2014.
- #Bojenje pisanica — #Jurica Grosinger — #jurica savjetuje
Obojene pisanice divna su tradicija kojom se slavi novi život, a svaka od tih boja nosi i određenu simboliku. Problem bojenja pisanica nastaje onda kada koristimo kupovne sintetske koje mogu biti vrlo štetne, pa se slavlje života nekako pobija. Da bismo to spriječili te zaštitili svoja, ali i tijela naše djece, Jurica savjetuje kako prirodnim putem uživati u prekrasno obojenim jajima
Piše
Jurica Grosinger

Danas se rado sjetim bojenja pisanica iz djetinjstva, kao i mirisa koji su se duboko urezali u sjećanje. Sjećam se i boje koja bi kroz poroznu i kuhanjem ispucalu ljusku nekim pisanicama dala blagi mramorni efekt. Starci mi nisu dozvoljavali jesti te dijelove, već bi ih nožem izrezali uz napomenu: ”Ta boja nije zdrava!” Pisanice smo držali kao ukras još dugo, odnosno dok ne bi počele mirisom podsjećati na kinesko stoljetno (fermentirano) jaje. Danas bih se, vođen vlastitom logikom, radije bacio kroz prozor visokog prizemlja nego bacao hranu, pa pisanice sada sve redom pojedemo, odnosno obitelj pojede koliko može, a ja se u maniri bodibildera bacim na preostale pisanice misleći na sva gladna usta svijeta. I na mir u svijetu. I na Sandru Bullock.
S druge strane, bojila za hranu, kojima bojimo kolače i torte, pa eto sada i jaja pred Uskrs mogu zvučati odvratno, ali mogu biti i prilično otrovna. Kupujete li, odnosno uspijete li pronaći kupovne boje za hranu/jaja koje su označene kao prirodne, detaljno pročitajte pakiranje jer oznaka ”prirodno” ne znači nužno da će vam se svidjeti sastav. Primjerice, boja karmin, označena i kao cochineal, za crvene nijanse, može se dobiti iz prokuhanih i mljevenih insekata. Tako dobivena nijansa neće možda biti štetna, ali može odbiti želju za jelom ili igrati ključnu ulogu ako ste vegetarijanac.
Ostala, umjetna bojila, donose problematiku taloženja u tijelu i štetnih učinaka što ih ostavljaju na naša tijela, posebice kod djece. Samo jedan primjer problematike prehrambenih aditiva, odnosno bojila, jest dokazana veza njih i ADHD poremećaja u djece koja često jedu hranu s takvim sastojcima. Ta se bojila mogu bazirati na petroleju koji se dobiva iz katrana i petrokemikalija. Izbjegavajte, kako u hrani, piću, lijekovima, pa tako i u kozmetici sljedeće:
E102 – Tartrazin poznat i kao ”yellow No. 5”. Daje žutu boju hrani. Zabranjen je u Norveškoj i Austriji. U kombinaciji s E210 (benzojeva kiselina ili benzoic acid) može izazvati hiperaktivnost kod djece, što sam spomenuo, a to vrijedi i u kombinaciji s drugim bojilima koja ću spomenuti, pa svakako pripazite. Prilikom konzumiranja ovog bojila javljaju se smetnje vida i disanja, poremećaji na koži, kao i problemi s astmom.
E104 – Kinolinsko žuto, ”quinoline yellow” ili ”yellow No. 10”. Zabranjeno je u Australiji, Japanu, Norveškoj i SAD. Ne preporučuje se djeci. Uzrokuje napade astme i alergija.
E110 – ”Sunset” žuto ili ”FCF Sunset yellow S”, ”FD&C Yellow 6”, ”Gelborange S”. Zabranjeno je u Norveškoj i Finskoj. Osobe osjetljive na salicilnu kiselinu (aspirin) trebaju ga izbjegavati, kao i djeca. Oštećenje kromosoma, neurodermitis, rak bubrega, povraćanje, bolovi u trbuhu.
E123 – Amarant. Zabranjen u Austriji, SAD-u, Norveškoj i Rusiji, uz vrlo ograničenu upotrebu u Italiji i Francuskoj. Također crvena nijansa. Osim hiperaktivnosti, astme i ekcema, može inducirati pobačaj te uzrokovati porođajne mane.
E127 – Eritrozin. Crvena boja zabranjena u Norveškoj i SAD-u. Sadrži jod, a osobe s problemima štitnjače moraju je izbjegavati.
E132 – Indigotin. Plava boja zabranjena u Norveškoj. Osim alergijskih reakcija, može uzrokovati visoki krvni tlak, a u kombinaciji s natrijevim nitritima iz suhomesnatih proizvoda (npr. jedete li slatkiš nakon glavnoga jela sa suhomesnatim proizvodom) pretvara se u kancerogene nitrozamine.
Lista je prilično duga, a savjetujem vam da izbjegavate i E122, E124, E128, E129, E131, E133, E142, E150 (a, b, c, d) te E151. Uz bojila često dolaze i stabilizatori, poput propilen glikola i konzervansa propilparabena, koji također imaju vrlo štetna djelovanja.
Domaće i prirodno bojenje hrane, posebice u današnjem slučaju pisanica može biti urnebesno jednostavno, zabavno i jeftino, a donosi prekrasne rezultate.
Da biste pripremili prirodne boje, upotrijebite alkoholni ocat i proključalu vodu. U svaku odvojenu posudu ili staklenku ubacite pigment/sastojak, prelijte ga s oko 500 ml kipuće vode u koju ste dodali žlicu octa te dobro promiješajte. Tvrdo kuhana jaja ubacite u boju i ostavite da odstoje. Povremeno promiješajte da ravnomjerno poprime boju. Prirodnim bojama treba nešto duže pa jaja možete ostaviti da stoje nekoliko sati, pa čak i preko noći želite li intenzivnije boje. Ne pretjerujte s octom – tijekom dugog stajanja omekšat će ljusku jajeta koja se više neće moći guliti.
Žuta – kurkuma mi je najdraži i najjači pigment. Uzmite dvije žlice na spomenutu količinu vode i octa. Nježnije nijanse dobit ćete upotrebom narančine kore ili čaja od kamilice. Ova boja simbolizira žetvu, mladost i čistoću.
Ljubičasta ili boja lavande – upotrijebite crno vino ili sok od grožđa. U ovom slučaju dodajte samo ocat bez vode. Ljubičasta znači vjeru, povjerenje, strpljivost.
Zelena – listovi špinata. Zelena znači plodnost, nadu, zdravlje i bogatstvo.
Plava – nasjeckani crveni kupus. Ili pomiješajte pola kurkume i špinata. Plava simbolizira istinu, vjernost i zdravlje.
Smeđa – kava, obična ili instant. Smeđa označava velikodušnost.
Crvena ili roza – narezani komadi cikle, sok od brusnice. Crvena označava radost i ljubav, milosrđe.
Pisanicama možete podariti sjaj premažete li ih biljnim uljem, no meni su i ovako prekrasne.