Kulturne organizacije na društvenim mrežama

Kulturne organizacije i institucije većinom prepoznaju mogućnosti koje im društvene mreže pružaju, no treba znati i kako taj ''otvoreni prostor'' u kojemu korisnici mogu razgovarati o tome što im se sviđa, a što ne i to javno reći – optimalno iskoristiti!

U uvjetima suvremenog medijskog tržišta kada se većina medija vodi isključivo zaradom, kultura svakodnevno gubi svoj, ionako malen, dio medijskoga kolača. Uzmimo za primjer grad Zagreb u kojemu se svakodnevno održi na desetke kulturnih događanja, dok samo nekoliko njih dobije svoje mjesto ”pod medijskim suncem”. Nadjačali su je zabava i senzacionalistički prilozi o domaćim i stranim popularnim osobama – takozvanim ”selebritijima”, često uz opravdanje kako publika upravo to traži. A tako se nameću stajališta kako je kultura dosadna i nepotrebna.

S druge strane, otvara se mnoštvo društveno-mrežnih kanala s pomoću kojih svaka kulturna organizacija postaje medij koji različitim sadržajima omogućuje neposrednu komunikaciju s potencijalnom i postojećom publikom. Uz to, treba imati na umu kako većina ljudi ”živi” na internetu, oni očekuju da im se informacije ”serviraju” pa to treba i učiniti – ali na pravi način!
S obzirom na raznorodnost područja o kojemu je riječ (pod kulturu spadaju glazba, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti, dramske umjetnosti, audiovizualne djelatnosti, knjiga i nakladništvo… nove medijske kulture), ali i na multimedijski krajolik koji ga okružuje, nije lako dati savjet o tome koja je društvena mreža najdjelotvorniji kanal za dopiranje do potencijalne i postojeće publike, kad je o cjelokupnom sektoru kulture riječ.

No, zasigurno možemo reći kako svakodnevno forsiranje vlastitih događaja, odnosno zatrpavanje korisnika pozivima na evente (i po nekoliko puta dnevno), nije ono što bilo tko od nas u svome news feedu želi vidjeti. Ne smije se dogoditi da Facebook ili Twitter timeline poprime izgled ”reklamne stranice” ili još jednog RSS kanala. Drugim riječima, komunikacija ne smije biti jednosmjerna i isključivo fokusirana na promociju i dijeljenje vlastitih sadržaja –linkovima na vlastita internetska odredišta, (vlastitim) fotografijama i videomaterijalima, pozivima na evente ili pak nagradnim igrama – što je, prema istraživanju koje smo proveli na osnovi 50 Facebook fan stranica iz sektora kulture, odnosno uzorku od 500 postova, u 69% slučajeva svakodnevna praksa.

Jednako tako treba imati na umu da u cijeloj toj priči ne treba robovati broju fanova kao mjerodavnom pokazatelju kvalitete vođenja određene fan stranice, jer kazalište u manjem gradu u Hrvatskoj, realno, ne može imati 100 tisuća fanova, ali ono što može imati i treba cijeniti je visoka interakcija fanova sa stranicom. Povratna informacija koju možete dobiti od korisnika – bilo u vidu pohvala, sugestija ili pak kritika – je ono što joj daje na vrijednosti i time se može mjeriti povrat uloženog truda. Na taj se način podiže njezina kvaliteta, ali i širi informacija o njezinu radu i postojanju te u konačnici, to je ono što će vrlo vjerojatno dovesti do povećanog interesa za dolazak u to kazalište.

Važno je dakle razviti strategije i postaviti ciljeve, odrediti ciljne skupine i njihove karakteristike, kreirati poruke, utvrditi rokove te način mjerenja učinkovitosti. Paralelno s tim treba upoznati zajednicu, prilagoditi joj sadržaj (kao i karakteristikama pojedinih društvenih mreža) na inovativan način, pratiti postojeću (najbolju) praksu, osluškivati kako to rade drugi i ne zaostajati u postojećim trendovima.

U današnjim uvjetima brojnih tehnoloških mogućnosti te upotreba i primjena komunikacijskih platformi, postizanje krajnjih ciljeva za community menadžera u ovom izrazito kreativnom sektoru – ograničeno je samo u mjeri njegove (ne)kreativnosti.

cta-planb-3


Account i community managerica u Jasno i glasno

Propustili ste