Društvene mreže i bonton – gdje je zapelo?

Prije nego što uslikate selfie, razmislite gdje se nalazite.

Želite li pokazati svojim prijateljima kako se dobro zabavljate na izletu ili odmoru? Najvjerojatnije ćete “okinuti” nasmiješeni sebić ispred specifične znamenitosti. Naravno, u tome nema ništa loše. No razmislite još jednom ispred kakve znamenitosti ćete se fotografirati. Zaslužuje li to mjesto pijetet i poštovanje ili vašu pomalo narcisoidnu fotografiju?

Sredinom siječnja ove godine zaprepašteno smo na društvenim mrežama dijelili članke o projektu Yolocaust nastalog zbog ljutnje mladoga marketingaša Shahaka Shapira. Okidač za ovaj angažirani projekt bili su neprimjereni selfiji fotografirani na berlinskom Spomeniku ubijenim Židovima. “Ljude očito nije bilo briga gdje se nalaze. Nisu se potrudili uopće razmisliti. Vježbati jogu ili žonglirati roza lopticama na spomeniku koji obilježava smrt šest milijuna Židova?”, istaknuo je Shapira.

Nije svako mjesto primjereno za selfie

Projekt se sastojao od 12 selfija na kojima ljudi poziraju na različite neprimjerene načine, a kada bi korisnik prešao mišem po fotografiji ona bi se pretvorila u selfie montiran na stvarnu fotografiju patnje Židova. U samo tjedan dana, projekt je privukao više od 2,5 milijuna posjetitelja, ali i same autore objavljenih fotografija. U trenutku kad su se autori javili, fotografije su maknute s web stranice jer zapravo, kako kaže Shapira, “cilj je bio ukazati na problem kako bi ljudi nešto naučili”.

Yolocaust photos

This art project is calling out bad behavior at a Holocaust memorial.See more: https://yolocaust.de/

Posted by Mic on 21. siječnja 2017

Sve veći utjecaj društvenih mreža i fokus na vizualnome i multimediji doveo nas je na neke stranputice gdje smo zaboravili kako se ponašati. To čak nije rijetko u slučaju osoba za koje bismo smatrali da poštuju barem minimalne geste lijepoga ponašanja. Svi se sjećamo Obamina selfija na pogrebu Nelsona Mendele. Ako zagrebemo malo dublje, ne možemo zaobići ni cijeli tematski profil na Tumblru posvećen selfijima na pogrebima. Kakva je razlika između selfija tinejdžera na pogrebu rođaka i selfija djevojaka koje šalju poljupce iz koncentracijskog logora u Auschwitzu ili pak sa spomenika posvećenog tragediji nakon pada WTC-a?

Jesmo li na ovom nedavnom primjeru stvarno nešto naučili ili će se ponavljati opomene institucija koje nas mole da ne igramo Pokemon Go na spomenicima ubijenih? Je li nas selfimanija skrenula na put na kojem smo izgubili pojam o prioritetima i lijepom ponašanju? Čar društvenih mreža leži upravo u tome što nas stavljaju u središte pozornosti i okreću reflektore prema nama, a svatko voli svojih pet minuta slave, zar ne?

Od osobnog do korporativnog bontona

No ako se jedan od glavnih trendova na društvenim mrežama sastoji od narcisoidne pomame da sa svima dijelimo informacije gdje smo, što radimo i kako izgledamo, a da tome pristupamo isključivo površinski bez osobnog propitivanja je li naš potez uopće primjeren i hoće li nekoga uvrijediti – tada smo kao društvo duboko zabrazdili. Umjesto skidanja aplikacije s novim filterima za naše selfije, predložila bih postavljanje podsjetnika na čitanje bontona.

Nakon ponavljanja gradiva na privatnim profilima, proslijedite savjete za lijepo ponašanje i odjelima marketinga u vašoj tvrtki. Kako kompanije iskorištavaju npr. smrti javnih ličnosti kako bi podigle svijest o svom brendu, naučili smo na ružan krajem prošle godine povodom smrti Carrie Fisher. No zašto je neprimjereno pecivom s cimetom izraziti sućut, pitanje je koje ćemo ostaviti za neku iduću raspravu.


Daneli je traženje​ prigodnih​ gifova omiljeni dio dopisivanja, ali voli i kad se tehnologija koristi za društveno angažirane projekte.

Propustili ste