6. Ratne igre

U vrijeme kada osobna računala još nisu bila dio svakog doma pojavile su se Ratne igre (1983.) Johna Badhama, jedan od prvih holivudskih filmova o hakerima i umjetnoj inteligenciji, a čija priča prati mladog kompjutoraša koji gotovo prouzroči novi svjetski rat. Ratne igre postale su velik hit, skrenuvši pozornost na mladu glumačku nadu Matthewa Brodericka, a danas se nalaze na gotovo svakoj ljestvici najvažnijih filmova osamdesetih.

U povodu 25. godišnjice premijere filma pojavio se nastavak koji je izdan direktno na DVD-u, a nakon toga krenule su i razne glasine o mogućem remakeu, koje ipak nisu rezultirale ničim konkretnim. Osuvremenjena inačica Ratnih igara uistinu bi imala smisla s obzirom na to da su umjetna inteligencija i superračunala u današnje vrijeme vrlo ”vruće” teme, a ne treba zaboraviti ni to da nostalgija za osamdesetima još uvijek ne jenjava.

5. Supergirl

Filmovi o Supermanu žarili su i palili kinima krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih, pa je bilo sasvim logično da na velikom platnu zaživi i njegova rođakinja Supergirl. Međutim, film iz 1984. godine s Helen Slater u glavnoj ulozi doživio je katastrofalan prijam kod kritike i publike, a danas ga se malo tko uopće sjeća. Upravo zbog toga ”superdjevojci” bi trebalo pružiti novu šansu.

Superman je ionako danas opet cool zahvaljujući Zacku Snyderu i njegovu Čovjeku od čelika, dok su superjunaci općenito popularniji nego ikada prije. Ipak, produkcijska mašinerija trenutačno je zaposlena filmom o Batmanu i Supermanu, čija je premijera zakazana za 2016. godinu, pa će Supergirl očito morati još dugo čekati s navlačenjem svoga kostima.

4. Posljednji akcijski junak

Godina 1993. bila je puna hitova i prijelomnih filmova (Jurski park, Bjegunac, Schindlerova lista, Beskrajni dan…), a jedan od njih trebao je biti i Posljednji akcijski junak. Ali to se nije dogodilo. Skupa parodija akcijskih filmova propala je u kinima unatoč tome što je glavnu ulogu tumačio Arnold Schwarzenegger, koji je tada bio na vrhuncu slave. Dvadesetak godina poslije Posljednji akcijski junak ima ipak malo bolji status i smatra se jednim od zanimljivijih primjera filmske parodije. Remake bi u današnje vrijeme imao poprilično smisla samim time što materijala za parodiranje akcijskog žanra ima – mnogo više. Dovoljno je samo baciti pogled na opus Michaela Baya.

3. Modesty Blaise

Špijunka Modesty Blaise jedna je od najpoznatijih i najomiljenijih junakinja iz stripa, ali još uvijek nije dobila filmski tretman kakav zaslužuje. Prvi pokušaj ekranizacije dogodio se daleke 1966. godine kada je naslovnu ulogu tumačila Monica Vitti, ali taj film nije imao previše veze s predloškom, tim više što je zapravo bila riječ o komediji. Početkom osamdesetih snimljen je nezapaženi televizijski film, a prije deset godina pojavio se niskobudžetni DVD uradak My name is Modesty s nepoznatom Alexandrom Staden u naslovnoj ulozi, koji je pao u zaborav čim se pojavio. Za dobru ekranizaciju kultnoga britanskoga stripa svakako je potreban pristojan budžet, čvrsta redateljska ruka (koja po mogućnosti ima iskustva sa špijunskim filmovima) i ono najvažnije – karizmatična glavna glumica. Nekako se čini da bi se Charlize Theron ili možda Scarlett Johansson sasvim dobro snašle.

2. Dina

Oko Dine snimljene 1984. godine još uvijek se lome koplja, premda se na film Davida Lyncha danas gleda blagonaklonije nego u vrijeme premijere kada ga je kritika sasjekla, a publika izbjegavala. Dina je u svakom slučaju vrlo zanimljivo, ambiciozno i vizualno fascinantno djelo, ali produkcijski problemi i uplitanje studijskih šefova rezultirali su filmom kakav Lynch nije želio. Zanimljivo, pokušaji ekranizacije kultnoga romana Franka Herberta uvijek su bili problematični, pa tako redatelj i stripaš Alejandro Jodorowsky tijekom sedamdesetih nije uspio realizirati svoju viziju Dine, a nedavni planovi o remakeu u režiji Petera Berga također su stopirani. U međuvremenu je zaživjela SyFyjeva TV serija, koja je bila poprilično popularna premda se ne može pohvaliti visokim produkcijskim vrijednostima. Stoga je krajnje vrijeme da divovski pješčani crvi zažive u kinima uz pomoć vrhunskih digitalnih efekata.

1. Flash Gordon

Flash Gordon iz 1980. godine u produkciji Dine de Laurentiisa danas je kultni film premda taj status nije zaradio zbog dobre glume, režije ili priče, nego zbog nenamjerno duhovitih scena, šundovske atmosfere, luckastih dijaloga, ali i glazbe Queena. Međutim, poprilično je neobično da Flash Gordon, jedan od najpoznatijih likova iz stripa, dosad nije dobio ozbiljniju holivudsku ekranizaciju. Stripovski predložak Alexa Raymonda pruža mnogo materijala za dugotrajnu franšizu, a specijalni efekti toliko su uznapredovali da uopće nema nikakvih prepreka za vizualno raskošan prikaz Flashovih svemirskih avantura. U posljednje vrijeme ionako na filmskim platnima kronično nedostaje pravih space–opera.