Stručna literatura kaže kako su dinosauri vladali Zemljom više od 160 milijuna godina, a izumrli su prije 65 milijuna godina. Sredinom 19. stoljeća znanstvenici počinju istraživati fosile brojnih vrsta divovskih gmazova, a uskoro dinosauri postaju i predmet zanimanja šire javnosti. U ranom 20. stoljeću drevne životinje sve češće postaju motiv u romanima, ilustracijama, ali i tada mladoj umjetnosti – filmu. Drugim riječima, dinosaure nije ”otkrio” Spielberg, već njihova veza s popularnom kulturom traje već više od stoljeća. Povodom nedavno objavljenog foršpana za Jurassic World, novi film u popularnom serijalu Jurski park, donosimo kratak vodič kroz povijest dinosaura u pop-kulturi!

Ilustracije Charlesa R. Knighta

Prije ere filmova i televizije ljudi su predodžbu o dinosaurima mogli dobiti ponajprije putem crteža i ilustracija, a pionir na tom polju bio je Charles R. Knight, za čija djela su se otimali izdavači knjiga i časopisa, ali i poznati muzeji.

Ugledni američki ilustrator izumrlih životinja i prapovijesnih prizora počeo je profesionalno djelovati krajem 19. stoljeća, a više od 100 godina poslije njegove slike i dalje djeluju vrlo životno i moderno. Doduše, znanstvena zajednica često je zamjerala Knightu umjetničku slobodu u prikazu izumrlih životinja, ali danas se mnogi slažu da je njegov rad bio ključan za popularizaciju dinosaura u prvoj polovici 20. stoljeća.

Arthur Conan Doyle i Izgubljeni svijet

Britanski pisac Arthur Conan Doyle najpoznatiji je po Sherlocku Holmesu i kriminalističkoj literaturi, ali njegov opus uključuje i djela koja pripadaju pustolovnom žanru te (znanstvenoj) fantastici. Među potonjim najznačajniji je roman Izgubljeni svijet iz 1912. godine čija radnja prati ekspediciju koja u skrivenim predjelima Južne Amerike pronalazi žive dinosaure i druga drevna stvorenja. Izgubljeni svijet pokazao se vrlo utjecajnim, inspiriravši niz drugih djela o dinosaurima preživjelima u suvremenom dobu, uključujući i popularni roman Edgara Ricea Burroughsa Zemlja koju je vrijeme zaboravilo (1924.). Ipak, valja napomenuti kako se sličnih motiva pola stoljeća ranije već dotaknuo slavni Jules Verne u svom klasiku Put u središte Zemlje. U SF literaturi dinosauri su redovita pojava, pogotovo kada je riječ o putovanjima kroz vrijeme (tipičan primjer je klasična priča Zvuk grmljavine Raya Bradburyja), a ponekad su čak prikazani kao inteligentna ili izvanzemaljska vrsta!

Rani filmovi o dinosaurima

Sedmoj umjetnosti nije trebalo dugo da se prihvati prapovijesnih gmazova. Već 1914. pojavljuje se nijemi uradak Brute Force u režiji D. W. Griffitha koji zapravo govori o životu praljudi, ali anakronističkim potezom u cijelu su priču ubačeni i dinosauri (jedan od njih je, čini se, “prerušeni” aligator). Iste godine pojavljuje se i prvi animirani film s likom dinosaura – Gertie the Dinosaur u režiji Winsora McCaya, koji je ušao u povijest i zbog uvođenja inovativnih tehnika animacije. Izgubljeni svijet Arthura C. Doylea dobiva pak svoju prvu ekranizaciju 1925. godine, u kojoj su dinosauri oživljeni uz pomoć stop-motion animacije, a divovski gmazovi pojavljuju se i u klasiku King Kong iz 1933. godine.

Godzilla i slična čudovišta

Premda se Godzilla u pravilu ne svrstava u kategoriju dinosaura, njezina fizionomija sasvim jasno otkriva prema čijem je uzoru nastala. Slavno japansko čudovište, simbol paranoje od nuklearne opasnosti, na velikom je platnu zaživjelo 1954. godine, a u narednih pola stoljeća pojavilo se u tridesetak filmova u produkciji kompanije Toho, da bi u konačnici bile snimljene i dvije američke inačice (posljednju smo imali priliku gledati u kinima ovoga ljeta). Međutim, veza Godzille i Hollywooda zapravo je mnogo dublja. Naime, japanski original dijelom je inspiriran ranijim američkim filmom The Beast from 20,000 Fathoms u kojemu 30-metarski dinosaur kreće u razorni pohod New Yorkom, nakon što su ga iz hibernacije probudili atomski pokusi. I dok su Amerikanci preferirali stop-motion animaciju za prikaz gigantskog gmaza, Japanci su se ipak odlučili za glumca u kostimu, što je postalo jedno od najprepoznatljivijih obilježja njihove franšize.

Animirani svijet dinosaura

Premda je jedan od najranijih animiranih filmova bio upravo o dinosauru, crtići na temu izumrlih reptila nisu česta pojava. Doduše, moglo ih se vidjeti u npr. Disneyevoj Fantaziji (1940.) ili popularnoj seriji Obitelj Kremenko (1960. – 1966.), ali uglavnom kao usputne motive, odnosno sporedne likove. Crtani dinosauri pritom su češće pohodili male nego velike ekrane (sjećate li se serije Denver, posljednji dinosaur?), a jedan od rijetkih animiranih kinohitova bila je Davno zaboravljena zemlja (1988.) u režiji Dona Blutha, koja je poslije polučila niz nastavaka snimljenih za videotržište te kratkotrajnu TV inačicu.

Disneyev studio je pak 2000. godine lansirao ambiciozan računalno animirani spektakl Dinosaur (2000.) čiji je budžet iznosio gotovo 130 milijuna dolara. Film je bio poprilično uspješan u svjetskim kinima i uspio je pokriti visoke troškove produkcije, ali je ubrzo potonuo u zaborav. Čini se da publika ipak više voli gledati dinosaure u igranim filmovima.

Fenomen Jurskog parka

Dinosauri su neizostavan dio popularne kulture već stotinjak godina, ali najveću popularnost doživjeli su u posljednja dva desetljeća zahvaljujući fenomenu Jurskog parka. Sve je počelo bestselerom Michaela Crichtona iz 1990. godine čija se radnja vrti oko tematskog parka s drevnim gmazovima koji su oživljeni uz pomoć kloniranja i genetičkog inženjeringa (kao što je poznato, sve na kraju krene nizbrdo). Tri godine poslije u kinima se pojavljuje ekranizacija u režiji Stevena Spielberga nakon koje ništa u Hollywoodu više nije bilo isto. Publika je ostala zapanjena uvjerljivim računalnim efektima koji su oživjeli T-Rexa, raptore i ostale vrste dinosaura, a digitalna tehnologija je posljedično postala neizbježan dio suvremenih blockbustera.

Spielbergov film pretvorio se u jedan od najvećih kinohitova svih vremena, polučivši i dva slabija, ali također komercijalno uspješna nastavka. Istodobno, u javnosti je porastao interes za dinosaure i paleontološka istraživanja, pa su se tako odjednom pojavili brojni dokumentarci, edukativni sadržaji i publikacije na tu temu.

Od posljednjeg nastavka Jurskog parka prošlo je već više od desetljeća, no brojni fanovi serijala uskoro će doći na svoje. Iduće godine u kina stiže četvrto poglavlje u franšizi, Jurassic World, a sudeći prema internetskim reakcijama na nedavno objavljeni foršpan, publika je još uvijek željna dinosaura na velikim platnima. Novi hit očito je na pomolu, a dinosauri ostaju cool i u 21. stoljeću.