Najveće SF junakinje
- 6. svibnja 2013.
- #Alien: Osmi putnik — #Aliens — #Amanda Tapping — #barbarella — #Buffy — #Buffy ubojica vampira — #Carrie Fisher — #Dana Scully — #Dosjei X — #Ellen Ripley — #Kontakt — #Leeloo — #Milla Jovovich — #Nichelle Nichols — #Peti element — #Princeza Leia — #Ratovi zvijezda — #Sarah Connor — #sf — #Sigourney Weaver — #Stargate SG-1 — #Terminator — #Terminator 2: Sudnji dan — #Uhura — #Zvjezdane staze
Sastaviti popis najznačajnijih filmskih i televizijskih SF junakinja i nije bio tako jednostavan zadatak kako nam se isprva činilo. Istina, davno su prošla vremena kada su žene u SF-u bile portretirane samo kao dame u nevolji ili ljubavni interesi glavnih junaka, ako bi uopće bile spomenute, ali i danas su u filmovima i serijama češći muški protagonisti, dok su žene u sporednim, iako ne i zanemarenim ulogama.
Trebalo je odabrati one ženske likove koji ne samo da izazivaju divljenje već i predstavljaju uzor, kako za žene tako i za muškarce. Nisu se tražile obične BBB-ovke (Brass Bra Babes je naziv za bezlične i nesposobne ljepotice iz ranih SF romana i filmova, koje obično panično jure što dalje od buljookih čudovišta), već one koje će odgovarati formuli osobnost-pamet-izgled u barem dvije, ako ne i sve tri točke i koje će buljooko čudovište prkosno tresnuti posred čela, pa taman im to bilo posljednje što će učiniti u životu.
BARBARELLA
(film Barbarella)
Kada se spominju SF junakinje, većini će vjerojatno prva na um pasti zanosna i slobodoumna, seksi i bajkovita, prpošna i odlučna Barbarella: svemirska djeva koja je pobijedila Orgasmatron (stroj za mučenje orgazmima, dakako) negdje oko 40.000. godine. Istoimeni film iz 1968. godine Rogera Vadima (koji je bio poznatiji po svojim brakovima s Brigitte Bardot i Jane Fondom nego po svojem filmskom opusu), snimljen prema francuskom stripu Jean-Claudea Foresta, bio je jedan od prvih – a i danas je jedan od rijetkih – erotskih SF filmova, koji je, doduše propao i na box officu i kod kritike, unatoč čestim, ali ne i eksplicitnim scenama seksa. Pa ipak je dosegao kultni status i još desetljećima poslije imao ogroman utjecaj na pop-kulturu, a posebice glazbu (tko još ne zna da je grupa Duran Duran ime uzela od ludog znanstvenika Duranda Duranda, Barbarellinog mučitelja?).
BUFFY
(serija Buffy, ubojica vampira)
Teško bi bilo zamisliti ikakav popis TV junakinja, a da se o Buffy ne napiše barem omanji panegirik. Tinejdžerska serija o djevojci iz susjedstva, pretvorenoj u opaku ubojicu vampira, demona i ostale gamadi iz tamnog podzemlja, kultni je status stekla još od samog početka prikazivanja 1997. godine, a danas se o njoj pišu članci, stručni radovi (samo do 2006. godine bilo ih je više od 800!) i knjige o sociološkim, psihološkim i filozofskim aspektima serije Buffy, ubojica vampira. Usto postoji i ogromna fanovska baza koja stvara vlastite književne i filmske verzije Buffy, kao i brojne parodije u obliku komičnih skečeva, stripova i čak glazbenih satira.
Buffy je slatka, plava curka koju bi svaki frajer poželio primiti u svoj zaštitnički zagrljaj, no ono što se na prvi pogled ne vidi jest to da je ona hladnokrvni ubojica ogromne fizičke snage, izdržljivosti, okretnosti i intuicije. Ona je odlučni borac protiv zla i bolje vam je da joj ne stanete na put, inače će vas jednim preciznim udarcem raspršiti u onostranost. Buffy je istinska heroina u svakom smislu te riječi: ona ne samo da ruši i podriva rodne i žanrovske stereotipe, ona ujedno predstavlja “novu, oslobođenu ženskost” – ne kao Xena, Lara Croft ili Tank Girl, već kao tipična tinejdžerka, koju bi se prema izgledu i imenu dalo ocijeniti kao površnu i praznoglavu, no koja nije ni popularna ni intelektualno superiorna, a ipak, unatoč svim svojim prosječnostima, rastura zločestobe uzduž i poprijeko ekrana.
Ona možda izgleda kao cura koja će uletjeti u zabačenu uličicu gdje će je presresti gladan vampir, te joj, ignorirajući njezine krikove, slatko ispiti krv, a zapravo će u tu istu uličicu uletjeti s predumišljajem i kolcem u ruci te uz pokoju sarkastičnu primjedbu jednim potezom izbrisati iz postojanja i vampira i sve kanone (čitaj: stereotipe) horora, pretvarajući borbu protiv zla u borbu protiv svega što uzimamo zdravo za gotovo u životu i fikciji.
ELLIE
(film Kontakt)
Punim imenom i titulom dr. Elleanor Arroway, vrhunski je odglumila Jodie Foster u jednom od najinovativnijih i istovremeno znanstveno najortodoksnijih SF filmova, što nije ni čudno budući da je nastao prema istoimenom romanu istaknutog astronoma i astrobiologa Carla Sagana. Ona je mlada, zgodna znanstvenica koja je svoj život posvetila potrazi za izvanzemaljskim životom, i to čini s toliko žara i odlučnosti da katkad zapostavlja vlastiti osobni život, a ne može je pokolebati ni podsmijeh struke ni njezinog mentora, do čijeg joj je odobravanja izuzetno stalo.
Vodi se jednostavnom logikom da izvanzemaljskog života mora biti negdje u svemiru, inače je to ogromno traćenje prostora. Izuzetno je inteligentna i fokusirana na svoj posao, ujedno vrlo emotivna i strastvena, čak se čini da se u svojoj potrazi više vodi svojim srcem negoli umom. Toliko je nepokolebljiva u svojoj životnoj ambiciji da i kad na scenu stupi neodoljiv i pomalo tajanstven Palmer Joss u liku Matthewa McConaugheyja, koji je po svaku cijenu želi zadržati za sebe i na Zemlji, ona ni u jednom trenutku ne dvoji hoće li odabrati njega ili svemir. A kada konačno ode među zvijezde, ostane bez riječi pred ljepotom svemirskog prostranstva, shvaćajući da ga dostojno ne može opisati nijedan znanstvenik, već samo pjesnik …
Iako se Ellie jasno i glasno deklarira ateistkinjom, što ju je skoro koštalo i više nego kad su je samo smatrali ćaknutom jer vjeruje u male zelene, temom filma mogla bi se proglasiti upravo vjera. Jer Elliena vjera u vlastitu logiku i razum ono je što je tjera naprijed, a na kraju, kada pokušaju osporiti njezino otkriće i njezino putovanje, upravo je vjera ta koja njezinu poruku pretvori u istinu.
LEELOO
(film Peti element)
Leeloo je još jedna simpatična i naočigled nježna djevojka koja te razbije dok si rekao keksić. Međutim, ona nije ljudsko biće, ona je Peti element: vrhovno biće čija je jedina svrha i uloga borba protiv ultimativnog zla koje svakih pet tisuća godina poprima fizički oblik, te nastoji pretvoriti svjetlo u mrak i život u smrt.
Ona je istovremeno moćno oružje, koje uz pomoć ostala četiri elementa (zemlje, zraka, vatre i vode) može donijeti spas čovječanstvu, ali je istovremeno krhka i ranjiva, te joj je potrebna zaštita od vanjskoga svijeta koji ne razumije. Ona je mudra i superinteligentna, može naučiti devetsto jezika u pet minuta i cijelu povijest čovječanstva brzim skrolanjem kroz enciklopediju, ali je istovremeno naivna i ima poteškoća sa shvaćanjem pojmova kao što su multipass ili ljubav. Ona je savršeno umjetno stvoreno biće, ali je nepripremljena i neprilagođena budućnosti u kojoj se iznenada nađe i koju, ne shvaćajući zašto, treba sačuvati. Ona za jedan obrok može pojesti cijela dva pečena pileta, ali ima 45 kila zajedno s krevetom. Ima otkačenu jarko narančastu kosu, ali ne zna što je to šminkanje. Ima prostodušan, djetinji osmijeh i instinkte životinje. Svojeglava je i vesela, snalažljiva i zbunjena, nedužna i ponosna, jednom riječju: savršena.
Prvu verziju scenarija za Peti element, koji je 1997. godine, kad je izašao, bio najskuplji film ikad napravljen izvan Hollywooda, napisao je Luc Besson još kao tinejdžer. On je zajedno sa svojom muzom Millom Jovovich, koja glumi Leeloo, izmislio jezik kojim ona govori u filmu, za umjetnički dojam i izgled filma obratio se poznatim autorima stripa Jeanu Giraudu (Moebiusu) i Jean-Claudeu Mézièresu, dok je za kostime – njih ukupno 954 – bio zadužen ni manje ni više nego Jean-Paul Gaultier.
LEIA
(originalna trilogija Ratovi zvijezda)
Princeza Leia Organa, kasnije udana Solo, bila je vođa Pobunjeničkog saveza, Jedi vitez, ambasadorica i najmlađi senator u povijesti Republike. Seksipilna i dotjerana u svakom trenutku, kao što jednoj princezi i priliči, pametna, drska, ponekad pomalo i zločesta, izravna i nepopustljiva, izvrsno se nosi s vječnim dječarcima Lukeom i Hanom, katkad ih podnoseći, katkad mazeći, a po potrebi i spašavajući. Poznata po svom tvrdoglavom pogledu, besprijekornom izgledu u svakoj situaciji, frizuri “dva okrugla peciva” i zlatnom bikiniju, Leia je predana ratnica, ali prije svega žena, isprva naizgled rastrzana između svoja dva nova prijatelja, a zapravo od prvog trenutka zaljubljena u prgavog zločestog dečka Hana Soloa.
Bila je to uloga koja je proslavila Carrie Fisher, a scene kada Leia bez razmišljanja hvata priliku i ubija svog mučitelja Jabbu, odjevena u seksi zlatni bikini i noseći lanac oko vrata, proglašene su najdojmljivijim scenama u povijesti filma, ovjekovječivši tako obje zauvijek na filmskom zvjezdanom nebu.
RIPLEY
(filmovi Alien, Aliens, Alien 3, Alien: Uskrsnuće)
Ellen Ripley je po mnogima najjači, najdojmljiviji i najbolji ženski lik ne samo u SF-u, nego i općenito. Ona je ultimativni ženski akcijski heroj. Visoka, krakata, ravna k’o daska i ne pretjerano privlačna, ali ni Jennifer Garner kao Elektra, ni Halle Berry kao Catwoman, pa ni Milla Jovovich kao Leeloo nisu joj ni do koljena. Hrabra je, razumna i sabrana, prirodni vođa, podnosi nadljudske napore u borbi protiv zastrašujuće izvanzemaljske vrste, ali u svakom trenutku smo svjesni da ona nije robot, da je strah taj koji joj neprekidno pumpa adrenalin u tijelo, i da je čista, rafinirana želja za preživljavanjem ta koja je drži na životu. Ona možda bježi i sakriva se, ali Ripley nije žrtva, već borac i spasiteljica.
Ripleyjevoj nije u potpunosti ogoljena sva njezina ženstvenost, čak ni kada “vozi” robota-viličara ili kad je ošišana na ćelavo. Inteligentna je i suosjećajna, snažnih majčinskih instinkata, poželjna i ne samo kao jedina žena na rudarskoj kažnjeničkoj koloniji. Zanimljivo je da je superheroina Ripley iz filma u film bila upitan lik. U ranoj verziji scenarija za Aliena – Ripley je bio muškarac. Za nastavak Aliens Sigourney Weaver se dvoumila opet zaigrati Ripley jer se bojala da će lik biti ofrlje napisan i tako naštetiti kultnom statusu prvoga filma, dok za treći dio ispočetka lik Ripley nije ni postojao, tj. u scenariju koji je napisao poznati pisac William Gibson, Ripley je većinu filma trebala provesti u komi.
Da se pojavi i u četvrtom nastavku, Weaverici je plaćeno 11 milijuna dolara – više nego što je stajala cijela produkcija originalnog filma – a njezin je utjecaj bio tolik da je zaprijetila kako neće sudjelovati u promociji filma ako izbace scene kad Ripleyin klon susreće svoje neuspješne verzije, kako je bilo planirano. Godine 2003. Ripley je proglašena osmim po redu najvećim herojem u američkoj filmskoj povijesti.
SAM
(serija Stargate SG-1)
Samantha Carter je središnji ženski lik u SF seriji Stargate SG-1, inspiriranoj filmom Zvjezdana vrata iz 1994. godine. Serija se počela prikazivati 1997. godine, a nakon deset sezona i više od dvjesto epizoda, završila je u proljeće 2007. kao jedna od najdugovječnijih i najkultnijih SF serija svih vremena. Sam (glumi je kanadska glumica Amanda Tapping) je znanstvenica i vojnikinja u vodećem istraživačkom timu koji kroz Zvjezdana vrata odlazi u istraživačke misije na daleke svjetove i bori se protiv zlih izvanzemaljaca koji žele pokoriti Zemlju.
Prije priključivanja timu bila je pilotkinja u američkim zračnim snagama, inače astrofizičarka s izvrsnim poznavanjem kvantne mehanike, kompjutorskog programiranja i biologije, te će se tijekom serije pretvoriti u vodećeg stručnjaka za sustav i tehnologiju Zvjezdanih vrata. Sam je ultimativna gikuša, svoje radno, ali i slobodno vrijeme uglavnom provodi s nosom zabijenim u ekran kompjutera, no ona je i iskusni borac koji spretno barata bilo kojim oružjem koje joj proturiš u ruku.
Sam je i vrlo privlačna žena – ne baš klišeizirana obdarena plavuša genijalka koja trepće okicama i glupavo se smješka kao da to nije – već samosvjesna i odlučna obdarena plavuša genijalka koja zna što želi. Imala je nekoliko veza i dosta ljubavnih interesa i čak je postala poznata kao “crna udovica Carter”, budući da su mnogi muškarci (i izvanzemaljci) zainteresirani za nju, završili mrtvi, neki i opetovano. No, kroz cijelu se seriju provlači tema zabranjene ljubavi između nje i glavnog lika, nadređenog joj Jacka O’Neilla (kojeg izvrsno portretira Richard Dean Anderson), čineći interakciju među likovima još dubljom i interesantnijom kako sezone promiču dalje. Stargate se, kako to već ide, pretvorio u franšizu, pa tako već postoji nekoliko spin-off serija.
SARAH
(filmovi Terminator i Terminator 2: Sudnji dan)
Sarah Connor, koja se često spominje kao Ripleyina nasljednica, prešla je zavidan put od sramežljive i prestravljene ženice iz prvog filma do zastrašujućeg borca u nastavku. U prvom je filmu Sarah krhka i nesigurna, ovisna o muškarcu da je brani, no kako film odmiče – ona uspijeva u sebi pronaći snagu i hrabrost, pogotovo nakon što shvati da je trudna i da svoju bebu mora zaštititi po svaku cijenu.
U drugom dijelu ona postaje komandos, svjesna da se ni na koga ne može osloniti osim na samu sebe, hladna, proračunata i ubojita, kao da se sama pretvorila u robota. No briga za svog sina i činjenica da ne može hladnokrvno ubiti čovjeka gledajući ga u oči, pokazuju da je zadržala svoju ljudskost, te u konačnici prihvaća da joj je ipak potrebna pomoć nekoga sa strane da izvede stvari na čistac.
Linda Hamilton se intenzivno pripremala za svoju ulogu u drugom dijelu, pa je tako naučila obijati brave (čime će se uistinu poslužiti u sceni bijega iz ludnice) te prošla obuku za rukovanje oružjem bivšeg izraelskog komandosa i tehničkog savjetnika na filmu. Tijekom snimanja nije se ustručavala pošteno izbatinati glumca koji je glumio čuvara u ludnici, sve u svrhu što veće uvjerljivosti filma, a uspjela je trajno oštetiti sluh nakon što je zaboravila staviti čepiće u uši prije snimanja jedne od scena pucačine.
SCULLY
(serija i filmovi Dosjei X)
Skeptična crvenokosa i zelenooka specijalna agentica FBI-a Dana Scully, isprva je uštogljena i pomalo nepristupačna, odbijajući sve što nema veze sa znanstveno prihvaćenim i dokazanim činjenicama, ali kako svjedoči sve većem broju neobjašnjivih fenomena, misterija i konspiracija, s vremenom odbacuje racionaliziranje i logiku te postaje “vjernik”.
Natprosječno je inteligentna, svoju ženstvenost uglavnom skriva bezličnim odijelima, no svoju ukočenost ublažava ironičnim smislom za humor koji raste kako se njezin skepticizam topi. Preživjela je otmicu izvanzemaljaca, ubojstvo svoje sestre, smrt svog djeteta, rak i Muldera, kojemu je sušta suprotnost i protuteža. Pa ipak, dijametralno suprotstavljeni, glavni likovi se zbližuju, najprije kao partneri i prijatelji, a kasnije i kao ljubavnici.
Višestruko nagrađivani Dosjei X prikazivali su se od 1993. do 2002. godine i bili drugi na ljestvici kultnih televizijskih serija te u svoje vrijeme i najdugovječnija SF serija. Godine 1998. prikazan je i istoimeni film, čiji je nastavak već snimljen, ali zbog pravnih zavrzlama još uvijek nije dospio na veliko platno. Glumici Gillian Anderson to je još uvijek najpoznatija uloga, koju ne namjerava nadmašiti nekom drugom televizijskom serijom ili filmom, već se nada plodnoj karijeri na kazališnim daskama.
UHURA
(originalna serija Zvjezdane staze)
Uhura bi, zapravo, trebala stajati na prvom mjestu ovog popisa, premda nije ni približno tako zaokruženi ženski lik, poput nekih drugih iz Star Trek franšize, ali da ona nije prokrčila put – ni Sedam od Devet, ni kapetanica Janeway, ni Deanna Troi, između ostalih, vjerojatno ne bi imale šanse postati televizijske heroine. Bila je jedini tamnoputi lik u seriji i jedini ženski član zapovjednog osoblja, iako ne previše iskorištena i često marginalizirana. No, za ono vrijeme i to je bio revolucionaran korak naprijed na američkoj televiziji. Nichelle Nichols, koja ju je odglumila, srušila je mnoge rodne i rasne barijere, pretvarajući Uhuru, okretnu, spretnu i seksi časnicu za vezu, obično odjevenu u izrazito minijaturne suknje, u pravu akcijsku heroinu, doguravši je čak do čina zapovjednice.
Ujedno je svjetskoj televizijskoj publici, zajedno s Williamom Shatnerom u ulozi kapetana Jamesa T. Kirka, priuštila i prvi međurasni poljubac na američkoj televiziji. Njezin je lik bio toliko značajan da ju je, kad je najavila povlačenje iz serije nakon prve sezone, na ostanak nagovorio Martin Luther King glavom i bradom, uvjerivši je u njezin pozitivan utjecaj na afro-američku zajednicu, posebice mlade žene i djecu. Nakon prve sezone Uhurina se uloga proširuje i tako pretvara u ono što ona danas predstavlja: istinsku i vrhunsku SF junakinju.