Popodnevni odmor čini dobro
- 14. studenoga 2013.
- #Jurica Grosinger — #jurica savjetuje — #odmor — #popodnevni odmor — #san
Radite deset do dvanaest sati dnevno? Noću se vrtite po krevetu i jedva držite oči zatvorenima? Teško se fokusirate na dnevne zadatke? Maštate o ugodnome krevetu i spavanju? Veselite se vikendu jer ćete tada sigurno nadoknaditi manjak sna? Jurica savjetuje kako da se iz pseudo zombija pretvorite u ljudsko biće koje spremno grabi svaki trenutak života
Piše
Jurica Grosinger
Kada ste zadnji puta otkunjali popodne, a da nije bio vikend ili da niste bili bolesni? Ne sjećate se? Ni ja. Možda ste čitajući moje pitanje pomislili ”ta tko uopće ima vremena spavati po danu?”. Popodnevna siesta se čini kao utopijski koncept, nešto što si mogu (i trebaju) dopustiti djeca i umirovljenici. Ipak, kao što možete nanjušiti iz uvoda, novija istraživanja su pokazala da popodnevno drijemanje pruža daleko više divota od čiste injekcije energije i svježine.
Svakako proslijedite ovaj tekst kolegama u uredu pa ga možda i šefovi vide što bi vam moglo omogućiti više slobode tijekom pauze za malo odmora. Ako giganti poput Googlea mogu imati prostorije za odmor i opuštanje te igru i druženje onda sigurno ni lokalni mikro svemir neće propasti ako zaklopite oči na manje od sata. Prisjetimo se i liječnika te medicinskih sestara koji u radnome vremenu imaju planirano drijemanje kao obvezu za dugih smjena. Istraživanja nad vojnim ili civilnim pilotima na dugim letovima koji drijemaju su pokazala povećanje kvalitete rada za 34 posto te pozornosti za čak sto posto!
Osim bitnih zdravstvenih koristi – zdravije tijelo, otpornost na stres, bolji krvni tlak i srčani ritam, lakša kontrola tjelesne težine te bolje raspoloženje. Dugoročno gledano, redovito drijemanje smanjuje oboljenje od srčanih bolesti za trideset i sedam posto. Povećat će se i kognitivne funkcije – pamćenje, rješavanje problema, logičko razmišljanje, sposobnost učenja i usvajanja, prepoznavanje objekata, simbola i situacija – što znači, manje grešaka, bolju produktivnost i čvrste rezultate.
Dok znanost još uvijek nije sigurna da li smo evoluirali ili nas je moderan način života učinio takvima, činjenica je da čak osamdeset i pet posto svih vrsta sisavaca spava više puta dnevno – pogledajte vašu mačku ili psa za početak. Ukoliko se nadate nadoknaditi san tijekom subote i nedjelje, to nećete postići. Mogli biste se osjećati prividno odmornije, ali pod cijenu šokiranja vlastitog tijela koje pet-šest dana u tjednu živi sasvim drugačije. Svaki izgubljeni sat sna računajte kao bod manje na fronti vlastitog imuniteta, bod koji više nikada nećete vratiti, a pitanje je koliko ih je još ostalo do pojave neke vrste bolesti. Ovo zvuči tragično, ali je doista tako.
Kao i u ostalim segmentima života, bitno je pravilno pristupiti drijemanju. Kunjanje, odnosno drijemanje podrazumijeva dnevno spavanje bilo kad između 13 i 16 sati. Nemojte drijemati iza četiri sata popodne jer bi to moglo ugroziti vaš noćni san.
Popodnevni san bi idealno trebao trajati između deset i dvadeset minuta ukoliko je vaš cilj povećanje energije i pripravnosti. Taj takozvani power nap (ah, blaženi engleski) će vam pružiti koristi plićeg sna i netom po buđenju biste mogli iskusiti snažan polet i snagu. Ovakav kratki san doslovce znači kratkotrajno resetiranje mozga.
Drijemanje u trajanju od pola sata bi vas vrlo vjerojatno po buđenju moglo prebaciti u ošamućeno, tj. grogi stanje kojeg se nećete moći brzo riješiti, no ovakav san jamči bolju regeneraciju određenih funkcija tijela.
San u trajanju do sat vremena sa sobom nosi bitno poboljšanje sposobnosti pamćenja, posebice riječi, imena, ali i lica te objekata – moždani valovi za to vrijeme postaju dugi i usporeni. U ovom biste slučaju također mogli biti grogi kada se probudite.
Spavate li duže, recimo devedeset minuta, tada ste već prošli jedan cijeli ciklus spavanja koji uključuje plitke i duboke faze sna, kao i REM (rapid eye movement – san brzog kretanja očiju) fazu tijekom koje sanjate. Ovim snom jačate kreativnost, emotivno te proceduralno pamćenje poput plivanja, vožnje bicikla i drugih svakodnevnih funkcija koje ne zaboravljamo. Nakon sat i pol spavanja vjerojatnost od ošamućenosti nakon buđenja se u većini slučajeva sasvim izbjegava. Nažalost, ovu najkvalitetniju vrstu drijemanja si malo tko može priuštiti tijekom dana.
Prema američkoj zakladi za san, drijemanje dijelimo na tri vrste… Planirano drijemanje znači odlazak na odmor prije nego što se pojavi pospanost. To je proaktivno djelovanje kada unaprijed znate da ćete biti duže budni, svojevrsni mehanizam u obrani od umora. Nužno drijemanje se treba aktivirati onda kada smo toliko umorni da više nismo u stanju nastaviti trenutnu aktivnost, što posebice vrijedi kod upravljanja vozilima (zaustavite se na odmorištu) ili u drugim osjetljivim situacijama. Drijemanje iz navike, djeca ili stariji koji svakodnevno u isto vrijeme drijemaju, primjerice nakon ručka. Možda u slučaju odraslih, tj. radnog dijela stanovništva, zvuči trivijalno, ali zdravstveno gledano itekako je bitno.
Ako mislite da bi vas šalica kave ili zelenog čaja mogla podići, radije otkunjajte jer tijelu tako činite daleko veću uslugu. Priuštite si ovaj mali svakodnevni luksuz i prihvatite ga kao nužni ritual zdravlja i ljepote. Pa čak i ako ne možete tijekom dana zaspati, stavite čepiće u uši ili slušalice, legnite te zaklopite oči – ako ne drijemanje, onda će biti poput meditacije. Ipak namjestite alarm, za svaki slučaj.