Je li budućnost stripa papirnata ili digitalna?
- 21. listopada 2016.
Ne treba posebno naglašavati kako je digitalno doba u potpunosti promijenilo načine na koje konzumiramo medijski sadržaj. Novine su pokleknule pred internetom, e-knjige postale su uobičajen dio čitalačke svakodnevice, a stripovi… Stripovi su posebno zanimljiva priča u modernim vremenima. Ne tako davno smatrali su se umjetnošću na izdisaju, a sada doživljavaju svojevrsnu renesansu, zahvaljujući ponajviše skupim holivudskim ekranizacijama koje su oživjele legendarne papirnate superjunake.
Prema podacima stranice Comichron, ovogodišnji lipanj bio je najbolji mjesec za prodaju stripova još od 1997. godine. Nedavna analiza portala ICv2 pokazala je pak kako je vrijednost američkog tržišta tiskanih stripova porasla sa 650-700 milijuna dolara u 2009. godini na 835 milijuna u 2014. godini. Prihodi od digitalnih stripova iznosili su pak 2014. godine oko 100 milijuna dolara. Sedam godina ranije vrijednost tog tržišta iznosila je tek milijun dolara (usponu digitalnih stripova sigurno je kumovala i pojava nišnih digitalnih servisa, kao što je Amazonov ComiXology).
Doduše, u 2015. godini prodaja digitalnih izdanja malo je posustala, ali ukupno tržište i dalje je bilježilo rast, pokazuju podaci Comichrona i ICv2. Očito, kao i u slučaju knjiga, klasični i digitalni stripovi uspijevaju egzistirati zajedno, premda dobri stari papir još uvijek dobrano prednjači u odnosu na čitanje na tablet uređajima, e-čitačima ili čak pametnim telefonima.
Hoće li tako ostati i u (bliskoj) budućnosti ili će digitalni stripovi s vremenom preuzeti glavnu riječ? “Stripovi će izlaziti u oba formata, no i dalje će tiskana izdanja nalaziti svoje kupce. Primarni razlog za to je aspekt skupljanja stripova i njihovo čuvanje kroz dugi niz godina, što se ne može postići u digitalnom formatu. Osim kolekcionara, velik je broj ljubitelja stripa koji kupe tiskano izdanje nakon što pročitaju digitalno”, prokomentirao je za Plan B Slaven Gorički, direktor strip festivala Crtani romani šou.
Po svemu sudeći, papirnati trend još dugo će se zadržati i u Hrvatskoj. “Kod nas je takoreći sva prodaja stripa u papirnatom izdanju, jer ne postoji način da se nabavi strip na hrvatskom jeziku u digitalnom formatu”, kaže Gorički. Međutim, moderna tehnologija općenito je danas promijenila svijet stripa i direktor CRŠ-a ističe kako je internet postao značajno sredstvo promocije stripa, a “prodaja digitalnih stripova također je vrlo jaka”.
Na nove trendove u devetoj umjetnosti osvrnula se za Plan B i Sonja Gašperov, autorica poznatog strip serijala Vučine. “Mislim da su stripovi zasad podjednako vidljivi i u digitalnom obliku i na papiru, pogotovo otkad kod nas postoje izvrsni izdavači koji prate najrecentnije svjetske hitove. Stripovi u elektronskom obliku svakako su dobar poligon za mlade autore kako bi lakše našli svoje čitatelje i izdavače. Također, primjećujem da se sve više eksperimentira sa stripom i da s novim tehnološkim mogućnostima poprima i nove interaktivne forme.”
No, Gašperov u konačnici ipak daje prednost klasičnim izdanjima. “I dalje smatram da je strip – strip na papiru. Onaj koji čitaš po linearnom redoslijedu, prelistavaš ga, pregledavaš detalje i na kraju, vjerujem da to svi ljubitelji stripa rade, pomirišeš tintu, kao što smo to kao djeca radili s Mikijevim zabavnikom – kad bi ga nažicali od roditelja i potom zgrabili s osunčanoga kioska”, zaključuje strip autorica.
Stripovi će sasvim sigurno još dugo vremena biti s nama u oba oblika. Na kraju, možda ipak nije toliko važno hoćemo li ih čitati u papirnatom ili elektronskom izdanju – dokle god su junaci zanimljivi, a priče kvalitetne.