Ova nadnaravna i pomalo psihodelična priča govori o barcelonskom antikvaru Lucasu Girautu koji, suočen sa smrću svoga oca, odlučuje postati mafijaš. Lucasov je otac prije trideset godina boravio u zatvoru zbog nekih mutnih poslova, a Lucas se odlučuje za život u kriminalnom miljeu kako bi otkrio u što se sve to njegov otac za života upleo i tko ga je uništio.

Glavni negativac u priči je – ni manje ni više nego – Lucasova majka Fanny, žena “kamenog lica” (zbog previše estetskih operacija i kolagenskih injekcija), koja osporava Lucasovo mentalno zdravlje kako bi preuzela obiteljski restauracijski posao. Tu je i dvanaestogodišnja Valentina, Lucasova problematična susjeda i samoprozvana najbolja europska stručnjakinja za djela Stephena Kinga, koja sanjari o ubojstvima svojih školskih kolega, a ne treba zaboraviti ni fiktivni Kingov rukopis koji, čini se, sadrži neke ključeve za život i smrt Lucasova oca.

Calvov se stil pisanja opisuje kao posturbana groteska; Calvo voli miješati žanrove, spajati nespojivo, raditi kolaž od riječi, a kako se scene i sekvence izmjenjuju velikom brzinom, njegovo se pisanje opisuje i kao “filmsko”. Često u svojim djelima koristi elemente televizije i filma (na primjer u romanu Una belleza rusa koristi likove i elemente iz serije Buffy – ubojica vampira) ili pak glazbe (u romanu Rosemary koristi elemente iz povijesti grupe The Cure). Kao svoje literarne utjecaje ističe, između ostalih, Jane Austen, J. G. Ballarda i Roberta Bolaña.