Prisjećajući se ZX Spectruma zastrašujuće impresionira lakoća propasti računalnog sektora Sinclair Research LTD-a (zanemarimo suvremeno kaskaderstvo s biciklima i električnim vozilima), negdašnjeg titana informatizacije čiji proizvodi su i dobrom dijelu ex-Yu stanovnika bio prvo pravo računalo! A godine 1982. sve je izgledalo tako sjajno – Clive Sinclair, inovator izrazito sklon poslovnom riziku, bez problema je ustvrdio da njegovo poduzeće sa Spectrumima zarađuje više od Japana, a Margaret Thatcher je ZX Spectrum pokazivala japanskom premijeru kao dokaz nepotrebnosti u štrajkove upravo marširajućih “plavih” kuta i britanskog informatičkog “booma”.

S prvim modelima od 16 i 48 kB-a memorije ZX Spectrum nije pripadao najmoćnijim računalima na tržištu, ali je zbog izrazito povoljne cijene, jednostavnog korištenja, grafike u boji i naposljetku gomile softvera postao predvodnikom računalne revolucije u Europi. Upravo je potonje posebno zanimljivo – ZX Spectrum je potaknuo razvoj niza softverskih firmi koje su pred klince dolazile s igrama Skool Daze, Underwurlde, Sabre Wulf, Manic Miner, Jet Set Willy (…) a sebe predstavljale kao jamac uspješne karijere. Tako je tada šesnaestogodišnji programer Eugene Evans iz Imagine Softwarea kroz medije prezentiran kao lik sa zaradom od 35 000 funti i skupim sportskim autom koji ne može voziti zbog godina! A već 1984. godine ovi tvorci Arcadije i Jumping Jacka, popularnih igara za ZX Spectrum, našli su se u financijskom bankrotu.

“Gumica” osvaja Jugoslaviju

Jedan od većih trenutaka u životu jugoslavenskog četrnaestogodišnjaka bio je tren prolaza granične rampe nakon što carinik pod sjedalom Zastave 101 nije primijetio standardnu kutiju dimenzija 35x11x20 centimetara sa spakiranim ZX Spectrumom kupljenim za 499 000 lira, punih 200 000 lira jeftinijim od Commodorea 64. Sve do jeseni 1984. godine običnom pojedincu bilo je praktički potpuno zabranjeno, a nakon toga dopušteno uz previsoke carine uvoženje osobnog računala. Takva ograničenja pogodovala su širokom razvoju krijumčarenja i ostalih aktivnosti na rubu zakona što je zabrinjavalo nadležne.

“Problem je što neki trgovci izdaju falsificirane račune koji se ne mogu priznati. Postoji međudržavni dogovor po kojemu čak slijedi zatvaranje tvrtke za koju se utvrdi da je izdavala takve račune. Mi smo dosad ishodili tri takva zatvaranja, a zanimljivo je da su vlasnici bili naši ljudi.” ustvrdio je carinik Oskar Čukrov u proljeće 1985. godine paralelno s tvrdnjama “ako se može suditi po broju igara koje se u zadnje vrijeme pojavljuju na tržištu, tad je Sinclairov Spectrum 48K najpopularniji kućni kompjuter u Evropi.” izrečenima kroz Pilot video, novopokrenutu reviju za “gamere“.

Vijesti o bujajućem švercu ZX Spectruma u Jugoslaviji došle su i do same Engleske gdje se u Sinclair Useru, magazinu s mjesečnom nakladom od 96 000 primjeraka i 250 000 čitatelja pojavio strip s temom šverca. Glavni junak stripa Sinclair Simon pokušao se obogatiti prodajom krijumčarenih računala Jugoslavenima, ali dočekalo ga je iznenađenje – kompjuteri se sastavljaju i već prodaju u Jugoslaviji! Naime, upravo tada je izravno sa Sinclairom dogovor postigla slovenska Iskra, a cijeli proces je nazivan “šrafciger sistemom” – Iskra je uvozila rastavljene dijelove ZX Spectruma, sastavljala ih u svojim pogonima i prodavala kroz svoju mrežu dućana. “Mali” je problem bio što apsolutno nitko nije bio zadovoljan cijenama na što je komentator magazina Sam svoj majstor cinično komentirao kako se autor engleskog stripa trebao bolje raspitati i za cijenu jer bi se Simon sigurno obogatio!

Mica Munja i Pera Njuškalo uče programiranju

Shodno raširenosti ZX Spectruma došlo je i do nastanka specijalizirane literature kroz koju se poučavalo programiranju i iskorištavanju njegovog maksimuma. Jedna od simpatičnijih knjiga za rad sa ZX Spectrumom je jugoslavenski prijevod djela Child’s Guide to the ZX Spectrum Johna Dewhirsta i Rosemary Tennison kroz koju su u tajne Spectruma uvodili likovi Mica Munja, Pera Njuškalo, profesor Sveznalica, umjetnik Mika Mazalo i bibliotekarka Jelka Moljac. Jugoslavenski prevoditelji smatrali su svrsishodnim napomenuti da je “ceo tekst prevoda rađen uz pomoć malog i moćnog ZX Spectruma.” Zanimljivo, u izradi priručnika Dewhirst i Tennison su koristili djecu što je recept kojim je poveo i riječki autor Božidar Pasarić kojem u izradi djela ZX Spectrum – uvod u rad i programiranje pomaže njegov sin, tada učenik osnovne škole. Na zidovima soba ex-Yu klinaca visio je pak velik poster magazina Yu video sa spisom naredbi potrebnih za rad na ZX Spectrumu. Ništa manje dopadljiv nije priručnik Gle Pericu, kuca na gumicu kroz čiji naziv se apeliralo na karakterističnu gumenu tipkovnicu ZX Spectruma. Njeni autori Žiga Turk i Ciril Kraševec provokativno su u uvodu poručili “čitanje ovog uvoda čisti je gubitak tvoga dragocenog vremena i računarovih mikrosekundi – zato preskoči nekoliko kilobajtova teksta na ovim stranama, otrči do računara, uključi ga i u knjizi izaberi prikladan program. A zatim, Perice, juriš na gumice!“. Isti dvojac posjetio je i Sinclairove pogone u Cambridgeu gdje su za Moj mikro pričali s Charlesom Cottonom, upraviteljem izvoza. Cotton, sklon marketingu kao i sva poduzeća iznikla iz britanskog računalnog “booma”, hvalisavo se izražavao o poduzeću kojeg su već počeli izjedati problemi, a posebno je hvaljena tipkovnica opravdavana interesima najmanjih školaraca kojima je plastika pretvrda! Pojedine jugoslavenske škole poput onih na riječkom području nisu mogle čekati spore formalne programe nabave na državnoj razini, te su opskrbljivane ZX Spectrumima čemu je pomagao i spomenuti autor priručnika Božidar Pasarić.

Sinclairov #fail san

“U još daljoj budućnosti, kombinacijom blagostanja koje će nam ovo novo doba doneti i tehnologije koju će obezbediti, možemo zaista da počnemo koristiti svemir za našu dobrobit. Moći ćemo da konstruišemo prostran, za čoveka pogodan svet u svemiru, dom za hiljade ili milione ljudi i ako tako odlučimo možemo početi da tragamo za svetovima van našeg sunčevog sistema i s naseljavanjem Galaksije.” rekao je u govoru pred savjetom kongresa SAD-a Clive Sinclair, a prenio Svet kompjutera 1984. godine. Optimizam pokrenut uspjehom ZX Spectruma bio je za Sinclaira bez granica. Danas, na trideseti rođendan “duge” ili “gumice” Sinclair ne koristi internet jer smatra da ga kao izumitelja smeta i ometa u radu! Možda upravo činjenica pragmatičnog, a manje sanjarskog razmišljanja naš uvodni scenarij čini čistom fikcijom.