4. Loganov bijeg (1976.)

Dobrodošli u 2274. godinu. U metropolisu smještenom ispod velike kupole sve je naizgled idilično – stanovnici su lijepi, mladi i veseli, napredna tehnologija dostupna je svima, a nema ni gladi niti siromaštva. Međutim, ”savršeno” društvo ima svoju cijenu – svatko tko navrši 30 godina mora se oprostiti sa životom! Glavni junak Logan (Michael York) uoči svog presudnog rođendana spoznaje mračnu tajnu grada te bježi u divljinu izvan kupole… Svojedobno vrlo popularan film snimljen je prema istoimenom romanu Williama F. Nolana, a poslije je polučio i kratkotrajnu televizijsku seriju. Za razliku od većine distopijskih uradaka sedamdesetih, Loganov bijeg ističe se (za ono vrijeme) naprednim vizualnim efektima koji su bili nagrađeni i Oscarom.

3. Fahrenheit 451 (1966.)

Nastao na temelju istoimenog romana Raya Bradburyja, Fahrenheit 451 vodi nas u svijet sutrašnjice u kojemu su knjige zakonom zabranjene, dok ljudi uglavnom provode slobodno vrijeme u gledanju interaktivnih televizijskih emisija. Oni koji pak preferiraju pisanu riječ prije ili poslije suočit će se s odredom ”vatrogasaca”, kojima je dužnost spaliti svaku knjigu koju pronađu. Međutim, jedan od njih (Oskar Werner) otkriva svu privlačnost dobre literature pa uskoro od progonitelja postaje bjegunac… Fahrenheit 451 jedini je film koji je francuski novovalni redatelj François Truffaut snimio na engleskom jeziku te ujedno predstavlja njegov netipičan izlet u SF vode. Rezultat je atmosferično i vizualno zanimljivo djelo koje je isprva naišlo na oprečne kritike, ali danas uživa kultni status, a i sam Bradbury bio je poprilično zadovoljan tretmanom svog romana.

2. 1984. (1984.)

Moderna ekranizacija Orwellova klasika iz 1949. pojavila se u kinima, sasvim prigodno, iste godine u kojoj se odvija radnja romana, odnosno filma, čime je nekad distopijska, totalitarna budućnost postala – alternativna stvarnost. Film 1984. u režiji Michaela Radforda ističe se vrhunskom glumačkom ekipom (John Hurt, Richard Burton u svojoj posljednjoj ulozi) i visokom produkcijskim vrijednostima, što se posebno ističe u scenografskim rješenjima. Uz Scottova Istrebljivača (1982.) i Gilliamov Brazil (1985.), 1984. predstavlja jedan od vizualno najistančanijih distopijskih filmova osamdesetih. Veliki Brat vas gleda!

1. Paklena naranča (1971.)

Nakon epohalne 2001.: Odiseje u svemiru (1968.), Stanley Kubrick još se malo zadržao u futurističkim vodama snimivši ekranizaciju poznatoga romana Anthonyja Burgessa. Beskompromisna i puna nasilnih prizora, Paklena naranča vrlo je brzo došla na zao glas, zbog čega se u Velikoj Britaniji nije službeno prikazivala gotovo tri desetljeća, a povlačenje iz distribucije zagovarao je i sam Kubrick nakon sumnji da je film potaknuo nekoliko slučajeva nasilja. Premda možda iz današnje perspektive nije toliko šokantan kao nekad, Kubrickov film predstavlja vrlo uznemirujuću i surovu viziju budućnosti u kojoj nasilne maloljetničke bande haraju ulicama, a totalitarne vlasti pokušavaju riješiti problem delinkvencije psihološkim tehnikama koje u potpunosti mijenjaju karakter pojedinca. Malcolm McDowell u ulozi sociopatskog mladića Alexa ostvario je pritom jednu od najupečatljivijih glumačkih izvedbi u povijesti sedme umjetnosti.

Vrli novi svijet

5. Equilibrium (2002.)

Equilibrium Kurta Wimmera prikazuje naizgled tipičan distopijski svijet u kojemu je slobodna volja ograničena, a emocije zabranjene, dok uniformirani vladini agenti održavaju represivan poredak. Međutim, film ima i jedan poprilično svjež dodatak – borilačke vještine. Štoviše, redatelj i scenarist Wimmer za potrebe filma osmislio je novu borilačku tehniku, nazvavši je gun taka, a koju istrenirane policijske snage na čelu s Christianom Baleom prakticiraju u borbi protiv pobunjenika. U Equilibriumu se može iščitati utjecaj klasičnih distopijskih filmova kao što su Fahrenheit 451 i Lucasov THX 1138, ali i neizbježnog Matrixa, koji je očito nadahnuo akcijske sekvence i kostimografiju. Wimmerov uradak u kinima je prošao potpuno nezapaženo, ali s vremenom se oko njega razvio čvrst kult te je najavio obnavljanje trenda distopijskih filmova na početku 21. stoljeća.

4. O za osvetu (2005.)

Evo još jednog distopijskog filma u kojemu možete vidjeti koreografirane borilačke scene! O za osvetu slobodna je adaptacija slavnoga stripa Alana Moorea i Davida Lloyda čije se režije prihvatio James McTeigue koji je, gle čuda, bio pomoćni redatelj Matrixa i njegovih nastavaka. Rezultat je impresivna vizija totalitarne Britanije bliske budućnosti, s vrlo dobrim glumačkim izvedbama Natalie Portman i Huga Weavinga (koji je cijelo vrijeme skriven iza maske Guya Fawkesa), a pamti se i grandiozna filmska glazba Darija Marianellija. Doduše, mnogim ljubiteljima Mooreova stripa zasmetale su izmjene u odnosu na predložak, ali bez obzira na to, O za osvetu sasvim je sigurno jedan od najboljih distopijskih filmova novijega datuma. Zanimljivo, u ulozi ”velikog vođe” ovdje se pojavljuje John Hurt, koji je dvadesetak godina ranije u ekranizaciji Orwellove 1984. glumio pobunjenika protiv represivnog sustava.

3. Snowpiercer (2013.)

U bliskoj budućnosti Zemlja je okovana ledom, a ono što je ostalo od čovječanstva živi u high-tech vlaku koji neprekidno kruži po svijetu. Pokretno društvo oštro je podijeljeno po klasama, pa siromašni tako obitavaju u zadnjim vagonima, a bogati vode lagodan život u prednjim dijelovima vlaka. Pobuna potlačenih je neizbježna, a predvodi je ”Kapetan Amerika” Chris Evans… Snowpiercer južnokorejskog redatelja Joon-ho Bonga pojavio se praktički niotkuda i vrlo brzo privukao pozornost filmofila i kritičara zahvaljujući zanimljivoj postavci, neočekivanim preokretima i vrhunskim glumcima, među kojima se posebno ističe Tilda Swinton čiju uvrnutu izvedbu morate vidjeti da biste vjerovali. John Hurt glumi i u ovome filmu… jer kakva bi to bila distopija bez njega?

2. Specijalni izvještaj (2002.)

Jedan od najtmurnijih filmova u karijeri Stevena Spielberga vodi nas u 2054. godinu u kojoj je kriminal gotovo iskorijenjen zahvaljujući mutantima koji mogu predvidjeti zločine i tako ih spriječiti. Tom Cruise pripadnik je policijskog odreda čiji se život potpuno mijenja nakon što biva optužen za ubojstvo koje će počiniti u budućnosti. Kreće napeta utrka s vremenom kroz koju se provlači pitanje: je li savršen sustav uistinu savršen? Nastao prema priči Philipa K. Dicka, Specijalni izvještaj predstavlja odličnu kombinaciju akcije, spektakla i inteligentne priče, premda se Spielberg, po običaju, nije mogao odreći sretnoga kraja. Doduše postoje i teorije da se idiličan završetak odvija samo u glavi glavnog junaka koji je ostao zatočen u kriogeničkom zatvoru. Interpretaciju prepuštamo vama.

1. Igre gladi (2012.)

Zbog čvrste fanovske baze i karizmatične glumice Jennifer Lawrence ekranizacija popularnog romana Suzane Collins pretvorila se u globalni fenomen popularne kulture i iznimno unosnu franšizu, pri čemu je prvi dio u svjetskim kinima zaradio gotovo 700 milijuna dolara, a nastavak bez problema premašio tu brojku. Igre gladi govore o društvu budućnosti u kojemu se tradicionalno održavaju borbe odabranih pojedinaca u svrhu očuvanja represivnog poretka, ali totalitarnim vođama račune bi mogla pomrsiti mlada i neustrašiva Katniss Everdeen (Lawrence) koja uspijeva zaobići okrutna pravila i pružiti nadu potlačenim masama. Obožavatelji željno očekuju treće poglavlje koje u kina stiže ove zime, a u međuvremenu se pojavilo nekoliko sličnih filmova, kao što su Različita, Davatelj i Labirint: Nemogući bijeg, kojima su zajednički distopijska tematika i mladi junaci. Na trendu ipak treba zaraditi, zar ne?