Predviđanja za sljedećih 100 godina

Bilo kakva predviđanja uvijek su prilično neizvjesna (ako niste na izravnoj vezi s braćom Šapina), ali to nije spriječilo stručnjake da pokušaju izmaštati što nas i naše potomke očekuje u sljedećih stotinjak godina.

Ne znam koliko vas je odrastajući očekivalo da će u ne tako dalekoj budućnosti na rukama nositi pametne satove, na glavi pametne naočale, a u džepu pametni mobitel, ali eto svi ti gadgeti, starijim generacijama potpuna znanstvena fantastika, danas su posvuda oko nas. A što nas očekuje u sljedećih 100 godina pokušali su predvidjeti suradnici magazina Popular Mechanics.

Zahvaljujući spomenutim pametnim spravicama i onima koje tek dolaze trebali bismo tijekom desetljeća pred nama postati pravi jezikoslovci i lingvisti s instantnim prevođenjem svih poznatih svjetskih jezika, što će zasigurno olakšati galebarenje i maltretiranje Čehinja i drugih turistica na Jadranu. Software tih istih gadgeta će koristeći GPS, arhivsku bazu i cestovne senzore javljati o mogućim prometnim zastojima, a konačno bi masovnije trebali zaživjeti i električni automobili. Kada je riječ o metalnim ljubimcima, za njih je posve očito da će biti potpuno ”umreženi” te će, primjerice, komunicirati sa semaforima i drugim vozilima u prometu bez potrebe za uplitanjem vozača, hladnjak će im javljati koje namirnice treba kupiti na putu prema kući, dok bi se njihovi rezervni dijelovi mogli printati u 3D printeru.

Promet će se sve više odvijati i u zraku, a prvi će gradske visine osvajati dronovi. Te bespilotne letjelice pomagat će policiji u lovu na kriminalce, dostavljat će poštu i pizzu, a plemenite znanstvene duše vole vjerovati i da će pomagati u očuvanju ugroženih i zaštićenih vrsta.

Američka vojska gotovo je već usavršila ”pametnu” uniformu koja će po potrebi grijati ili hladiti vojnike, dok su se Kinezi pohvalili kreiranjem odjeće s titanijevim dioksidom koja će sama čistiti mrlje i eliminirati neugodne mirise. Dovoljno je u njoj izaći na sunce i postupak čišćenja može započeti. Idealno za jutarnje dolaske doma nakon burne noći, a na sličnom bi se principu trebale same čistiti i zgrade od smoga i raznorazne prljavštine.

Zahvaljujući neprestanoj minijaturizaciji očekuju nas i neki gadgeti viđeni u filmovima, poput kontaktnih leća koje će osiguravati noćni vid i omogućiti zumiranje, a vjerojatno i čitanje svih knjiga na planetu koje će biti digitalizirane (Google je prije tri godine izbrojio oko 130 milijuna naslova). Zbog neprestane minijaturizacije predviđa se da će za 20 godina superračunala biti veličine kocke šećera, dok će ljudi u glavu ugrađivati mikročipove.

Na polju medicine očekuju da će relativno brzo cjepiva iskorijeniti ovisnosti o narkoticima (koncept koji se pokazao uspješnim na miševima, a testiranja na ljudima već su u tijeku), dok će se posljedice radijacije liječiti najobičnijom injekcijom. Za preglede više neće biti potrebno ići liječniku i čekati u čekaonici sa stotinama penzionera, već će se to moći odrađivati uz pomoć pametnog telefona. Aplikacija će mjeriti otkucaje srca, tlak, odrađivati krvne testove (i testiranje sline) i te će podatke proslijediti obiteljskom liječniku. Revoluciju će u medicini svakako donijeti nanotehnologija, no kažu kako na nanobote kirurge koji će operirati u našem tijelu ipak trebamo pričekati četiri desetljeća.

Toliko spominjani roboti trebali bi u ući masovniju upotrebu tijekom iduća tri desetljeća. Od njih se očekuje da obavljaju kućanske poslove, pomažu spasilačkim ekipama u raščišćavanju ruševina te da preuzmu ulogu medicinskih sestara (obavezno pogledati sjajan film Robot i Frank). Naime, statistika kaže da će do 2045. godine broj stanovnika starijih od 60 godina prvi put u povijesti nadmašiti broj onih mlađih od 15 godina, pa će roboti u bolnicama i domovima postati neminovni zbog kroničnog nedostatka osoblja.

Procjenjuje se kako će Zemlju oko 2050. godine nastanjivati oko devet milijarda ljudi od čega će njih 70 posto živjeti u urbanim područjima, što će utjecati na proizvodnju hrane pa se očekuje uzgoj tuna na farmama, kao što se predviđa i pojava vertikalnih farmi u urbanim područjima.

Za pola stoljeća doktori bi trebali uspješno transplantirati ljudsko srce uzgojeno u laboratoriju, a navodno ćemo negdje u isto vrijeme imati i svoju prvu koloniju na Marsu, dok će na Zemlji obnovljivi izvori energije premašiti trenutačno prevladavajuće izvore pogonjene fosilnim gorivima.

S obzirom na to da bi tada svemirski letovi trebali biti prilično učestali, oko 2070. godine mogla bi se iznad Zemlje odvijati i prva svemirska bitka. Za sto godina trebao bi s proizvodne trake sići posljednji automobil pogonjen naftom, a zahvaljujući razvoju medicine i tehnologije očekivani ljudski vijek trebao bi se produžiti na 150 godina. Suradnici okupljeni na ovome projektu klade se da će spomenutu dob prvi doživjeti Keith Richards.


Propustili ste