Top 6: Filmovi i njihovi uzori
- 15. rujna 2015.
- #filmovi
Nije tajna da redatelji često traže i pronalaze inspiraciju u djelima i radu svojih uzora i prethodnika, a ta je praksa sve izraženija i u današnjemu razdoblju postmodernizma i vladavine popularne kulture. Poznato je kako su “Ratove zvijezda” inspirirali stari SF serijali poput “Flasha Gordona” ili “Bucka Rogersa”, ali i samurajski filmovi Akire Kurosawe, dok Quentin Tarantino redovito u svojim djelima radi posvete krimićima, vesternima i kung-fu djelima koje je ‘gutao’ u mladim danima.
Jedan od primjera koji se u tom kontekstu najčešće spominje je i kultni “Matrix” iz kojega se mogu iščitati brojni filmski i kulturološki utjecaji – od japanskih anime crtića pa sve do Platonovih filozofskih djela. Kako smo i sami filmofili, a zabavlja nas kad u filmovima prepoznamo razne utjecaje i posvete, odlučili smo napraviti mali izbor djela novijega datuma i istražiti gdje su njihovi redatelji pronašli inspiraciju!
Osvetnici 2: Vladavina Ultrona
Marvelovi filmovi imaju nepresušan izvor inspiracije u svojoj bogatoj stripovskoj baštini, ali ni oni nisu imuni na ‘vanjske’ utjecaje. I dok je “Kapetan Amerika: Ratnik zime” bio inspiriran klasičnim špijunskim filmovima, u nastavku “Osvetnika” može se iščitati velik utjecaj svima poznate priče o Frankensteinu. Redatelj Josh Whedon i sam je rekao kako su lik robotskoga negativca Ultrona zamislili kao moderno Frankensteinovo čudovište, a utjecaj slavnoga romana Mary Shelley očit je i u prizorima nastanka androidnog superjunaka Visiona.
Interstellar
U slučaju “Interstellara” sasvim je jasno da je redatelju Christopheru Nolanu glavni uzor bila “2001.: Odiseja u svemiru”, a čak je i većina specijalnih efekata snimljena pomoću maketa i modela – kao što se to radilo nekad u vrijeme Stanleyja Kubricka. Vizualno nadahnuće “Interstellar” je, među ostalim, pronašao i u “Ratovima zvijezda” te “Alienu”, dok se brojne znanstvene ideje i teorije predstavljene u filmu temelje na radu uglednoga fizičara Kipa Thornea.
Lucy
“Lucy” u režiji Luca Bessona dočekana je s oprečnim kritikama i zamjerkama na račun znanstvene (ne)uvjerljivosti, ali svakako je riječ o zabavnom i uzbudljivom SF uratku koji pritom nimalo ne skriva svoje uzore. Akcijske scene su tako vidno inspirirane “Matrixom” i Nolanovim “Početkom”, dok svemirski prizori snažno podsjećaju na one iz “2001.: Odiseje u svemiru”, a Besson je čak reciklirao i neke motive iz svojih prijašnjih djela, poput “Leona” i “Petog elementa”.
Ex Machina
Hvaljeni debitantski uradak scenarista i pisca Alexa Garlanda bavi se posljedicama stvaranja umjetne inteligencije, pa ne čude paralele s “Istrebljivačem” i “Frankensteinom”, a cijela priča o zgodnim roboticama neke je sigurno podsjetila i na žanrovski klasik iz sedamdesetih “Stepfordske supruge”. Kada se pak malo ‘zagrebe’ po površini, postaje jasno da su autori “Ex Machine” bili inspirirani i dobrom starom “Zonom sumraka”, s obzirom na to da se priča razvija oko malog broja likova i jedne klasične ideje, da bi zatim sve kulminiralo završnicom koja u sebi krije moralnu po(r)uku.
Fatalni gost
“Fatalni gost” možda je najmanje poznat naslov u našemu izboru, ali riječ je o izvrsnome primjeru kako različite žanrovske elemente i utjecaje uklopiti u smislenu cjelinu. Film Adama Wingarda počinje kao drama, zatim brzo prelazi u područje psihološkog trilera s natruhama SF-a, dok je sama završnica snažno inspirirana hororima iz sedamdesetih i osamdesetih. Ukratko, priča o vojniku koji postane neočekivan gost jednoj obitelji svojevrsna je mješavina “Terminatora” i “Noći vještica” koja će vas držati u napetosti do samoga kraja, a bonus je svakako i odličan soundtrack te dobra doza crnoga humora.
John Wick
“John Wick” je uzbudljiv, stiliziran triler u kojemu nam je Keanu Reeves pokazao da je još uvijek u punoj formi, a film je pritom mnoge podsjetio na akcijske hitove kakvi su snimani krajem devedesetih. Međutim, redatelj Chad Stahelski pronašao je vizualno i tematsko nadahnuće još dalje u filmskoj povijesti – u kultnim djelima kao što su “Point Blank” Johna Boormana i “Dobar, loš, zao” Sergija Leonea te filmovima Akire Kurosawe i Sama Peckinpaha. Rezultat je napeta osvetnička priča koja je istodobno i moderna i klasična, a veoma se svidjela publici i kritici pa uopće ne čudi što je nastavak već u pripremi.