Doduše, tijekom filmske povijesti nakupio se popriličan broj SF ekranizacija (nekih manje, nekih više uspješnih), ali postoji još mnogo žanrovskih romana koji svakako zaslužuju filmsku formu, odnosno dobroga redatelja i scenarista. Budući da ove godine u kina stiže ekranizacija SF klasika Enderova igra Orsona Scotta Carda, a priča se naveliko i o filmskoj verziji Neuromancera Williama Gibsona, odlučili smo tim povodom složiti izbor nekoliko slavnih SF knjiga koje bismo rado vidjeli na velikom platnu (ili barem u obliku TV serije).

5. Richard Morgan: Digitalni ugljik (2002.)
Dobro došli u 26. stoljeće u kojem možete snimiti svoju osobnost, prebaciti je u novo tijelo i tako si osigurati dugovječnost. Glavni junak romana je Takeshi Kovacs, svemirski vojnik koji je upravo dobio novo tijelo i zadatak da riješi misterij samoubojstva jednog milijardera, koji sada živi u novome tijelu, ali se ne sjeća posljednjih 48 sati svog života. Digitalni ugljik pun je spletki, akcije, neočekivanih obrata i uistinu nasilnih dijelova, a sve je smješteno u svijet u kojem su tehnološke mogućnosti u potpunosti izmijenile poimanje života i smrti u društvu. O ekranizaciji knjige već se godinama priča, projekt je službeno u fazi razvoja, ali nikako da se makne s mrtve točke. Cyberpunkerska priča smještena u daleku distopijsku budućnosti ima potencijala za raskošni SF akcijski spektakl, premda je sasvim jasno da će eventualna filmska verzija ublažiti ili u potpunosti izbaciti eksplicitno nasilne dijelove iz knjige.

4. Lois McMaster Bujold: Saga o Milesu Vorkosiganu (1986. – 2010.)
Uistinu je pravo čudo da serijal o Milesu Vorkosiganu, započet još sredinom osamdesetih, već nije zaživio na velikom platnu s obzirom na veliku popularnost i fanovsku bazu. Militarističko-političke pustolovine glavnoga junaka odvijaju se na više koloniziranih planeta, koji se uvelike razlikuju po društvenom uređenju i stupnju razvoja, a u romanima ne nedostaje ni humora ni romantičnih dogodovština. Miles Vorkosigan specifičan je lik jer nije tipičan svemirski mačo junak, nego boležljiv i fizički slab mladić aristokratskog porijekla koji ”gura” kroz život zahvaljujući snalažljivosti i inteligenciji. S obzirom na to da serijal zasad broji 15 knjiga i nekoliko priča, ovdje leže velike mogućnosti za profitabilnu i dugotrajnu filmsku franšizu. Dakako, glavno je pitanje koji bi glumac najbolje mogao utjeloviti Milesovu karizmu i karakter, ali i fizičku pojavu.

3. Arthur C. Clarke: Sastanak s Ramom (1972.)
Hollywood već duže vrijeme ima na oku Clarkeov klasik. Za ekranizaciju je bio zainteresiran i David Fincher, ali trenutačno je cijeli projekt daleko od realizacije. Problem je navodno u nedostatku kvalitetnoga scenarija. Majstori specijalnih efekata ovdje bi zaista imali mnogo posla s obzirom na to da se radnja odvija na tajanstvenom svemirskom brodu dugačkom pedesetak kilometara, čija unutrašnjost krije brojna čuda i svijet za sebe. Nekako nam se čini da bi ovaj film odlično funkcionirao u 3D-u.

2. Roger Zelazny: Gospodar svjetlosti (1967.)
Kultni Zelaznyjev roman priča neobičnu priču o svemirskim kolonistima koji na dalekom planetu s pomoću napredne tehnologije rekonstruiraju hinduističku mitologiju, a sebe učine ”bogovima”. Potencijalna ekranizacija zahtijevala bi čvrstu redateljsku ruku i vrlo dobrog scenarista jer su poglavlja knjige kronološki ispremiješana. Inače, ekranizacija je planirana još krajem sedamdesetih, no projekt su očito stopirali za ono vrijeme preveliki produkcijski zahtjevi. Zanimljivo, scenarij za nerealizirani film poslužio je u stvarnosti kao pokriće lažnoj filmskoj ekipi u akciji izvlačenja američkih diplomata tijekom iranske talačke krize 1979. godine. Na temelju tog događaja snimljen je ovogodišnji oskarovski pobjednik Argo.

1. Dan Simmons: Hiperionska saga (1989. – 1997.)
Hiperionska saga naziv je serijala od četiri knjige (Hyperion, Pad Hyperiona, Endymion, Uspon Endymiona) koji je pobrao pregršt nagrada i lansirao Dana Simmonsa u prvu ligu SF pisaca. I u ovome slučaju ekranizacija je u planu već nekoliko godina, ali dugo nije bilo svježih vijesti o projektu. To i ne čudi jer Simmonsovo kompleksno i maštovito djelo uistinu je teško pretočiti u scenarij, tim više što prva knjiga ima ”dekameronsku” strukturu, odnosno sastoji se velikim dijelom od životnih priča glavnih junaka. Hyperion vrvi živopisnim ljudskim i neljudskim likovima, a isprepletena radnja proteže se kroz više planeta, dimenzija i prostorno-vremenskih kontinuiteta. Simmons se pritom vješto i vrlo originalno poigrava žanrovskim sastavnicama, kombinirajući elemente space opere, cyberpunka i horora. Možda bi djelo bolje funkcioniralo kao (vrlo skupa) HBO-ova serija?