7. Bone
Fone Bone, Phoney Bone i Smiley Bone su tri rođaka iz Bonevillea, čija pustolovina počinje nakon što zalutaju u tajanstvenu i naizgled idiličnu dolinu. Glavni junak je upravo Fone, koji je najhrabriji i najpametniji među Boneovima te ujedno zaštitni znak serijala, a vrlo je zanimljivo ocrtan njegov odnos s Thorn, tajanstvenom djevojkom iz doline. Posebnost stripa jest da su Boneovi prikazani vizualno jednostavno i karikaturalno, dok su ostali likovi ilustrirani s mnogo više detalja. Serijal Jeffa Smitha izlazio je od 1991. do 2004., pobrao je brojne nagrade, a život je nastavio u romanima i videoigrama. Priču je nemoguće sažeti u nekoliko rečenica, reći ćemo samo da je mali Fone Bone upao u pravu epsku sagu s nizom maštovitih likova i bića, a premda je strip često vrlo duhovit, ne nedostaje mu ni mračnijih tonova.

6. Blueberry
Michael S. Donovan zvan Blueberry poručnik je koji putuje Divljim zapadom, gdje proživljava mnoge avanture tipične za vestern i bori se protiv diskriminacije svake vrste, pogotovo ako su Indijanci u pitanju. Blueberryja su šezdesetih godina prošloga stoljeća kreirali Jean-Michel Charlier i Jean Giraud, poznatiji kao Moebius, a kako to obično biva, na stripu su poslije radili i drugi autori. Fizički izgled Blueberryja inače je kreiran po uzoru na slavnoga francuskog glumca Jean-Paula Belmonda. Popularni strip dobio je prije nekoliko godina i svoju filmsku inačicu, u kojoj je naslovnu ulogu tumačio Vincent Cassel, ali kritike su bile uglavnom porazne.

5. Halo Jones
Nakon Divljeg zapada evo nas u dalekoj budućnosti, točnije u 50. stoljeću. Balada o Halo Jones epski je strip Alana Moorea i Iana Gibsona, koji se prvi put pojavio 1984. na stranicama uglednoga britanskog magazina 2000 AD, a poslije je izlazio u obliku knjige. Halo Jones je netipična heroina čija priča počinje u ogromnom urbanom kompleksu na istočnoj obali buduće Amerike, a završava godinama poslije u dubokom svemiru u kojemu se vodi galaktički rat. Halo je vrlo kompleksan lik, koji lako budi emocije kod čitatelja, a cijela priča prati njezino odrastanje od mlade djevojke do prekaljene ratnice koju život nije mazio. Zahvaljujući svojim podvizima u daljoj budućnosti postaje važna povijesna figura.

4. Rip Kirby
Slavnoga detektiva stvorio je legendarni stripaš Alex Raymond, inače kreator Flasha Gordona, a na papiru se prvi put pojavio još 1946. godine. Kirby je bio malo drugačiji od ostalih izmišljenih detektiva tog vremena. On je vrlo inteligentan, profinjen, puši lulu i izgleda kao ”knjiški” tip (bit će da je to zbog naočala), a u njegovim pustolovinama često ga prati vjerni pomoćnik Desmond i njegova jedina ljubav Honey Dorian. Drugim riječima, bio je čista suprotnost detektivima iz noir romana i filmova, koji su bili sirove naravi i pomalo s ruba društva. Tijekom godina Kirbyja su pod svoje okrilje uzeli drugi autori, a najpoznatiji je bio John Prentice. Strip je prestao izlaziti 1999. godine, no Kirby je nastavio živjeti u reprintima i ponovljenim izdanjima.

3. Tintin
Tintin je definitivno jedan od najpoznatijih europskih stripova, a do danas je preveden na stotinjak jezika i dijalekata te prodan u više od 200 milijuna primjeraka. Strip je kreirao ugledni belgijski crtač Hergé, a prve epizode pojavile su se davne 1929. godine. U narednih pedesetak godina, mladi reporter Tintin proživio je brojne avanture diljem svijeta, uvijek u društvu svoga psa Miloua. Zanimljivo, strip nikada nije bio previše popularan u Americi i tek je Spielbergova ekranizacija iz 2011. učinila lik poznatijim i na tom tržištu.

2. Corto Maltese
Vječni pustolov, sin britanskoga mornara i Ciganke s Gibraltara, svjetlo dana ugledao je 1967. godine zahvaljujući talijanskom autoru Hugu Prattu. Corto je od tada posjetio mnoge kutke svijeta susrećući brojne povijesne ličnosti s početka 20. stoljeća, ali i neke likove iz mitova i legendi. Posljednja priča o Cortu, u kojoj je posjetio izgubljeni kontinent Mu, objavljena je krajem osamdesetih, a prije desetak godina kultni lik pojavio se i u nekoliko animiranih filmova snimljenih u francuskoj produkciji.

1. Modesty Blaise
Lijepa Modesty Blaise prvi put se pojavila u londonskom listu The Evening Standard 1963. godine, a za njezino postojanje zaslužni su crtač Jim Holdaway i scenarist Peter O’Donnell. Najprije kriminalka, a zatim špijunka, Modesty u opasne situacije redovito kroči s vjernim prijateljem Williejem Garvinom, s kojim uvijek ostaje u platonskom odnosu. Nakon smrti Jima Holdawaya brigu o crtežu 1970. preuzima španjolski stripaš Romero, koji nekoliko godina poslije napušta slavnu heroinu. Ipak, vratio joj se krajem osamdesetih, ostavši s njom sve do 2002. i prestanka izlaženja novih priča. Zahvaljujući svojoj inteligenciji, stavu i ženstvenosti Modesty je ušla u povijest kao jedna od najpoznatijih junakinja u stripu, a njezinu kultnom statusu nimalo nisu naštetile loše filmske ekranizacije.