Odlazak do supermarketa u nabavku hrane ponekad se može činiti poput melodrame iz Truffautovih filmova. Lijepo je vidjeti mnogo hrane na jednome mjestu, znati da ćemo brzo utažiti glad i žeđ. No dolaskom na blagajnu, osim dugoga reda, čeka nas i surova zbilja iznosa računa hrane i pića što nam se nalazi u košarici. Žalosno je kada shvatite koliko novca dnevno, odnosno mjesečno, trošimo na hranu, posebice ako se (pri)sjetimo da u većini, ako ne i u svim susjednim državama hrana, piće, kozmetika i osnovne potrepštine stoje od trideset do sedamdeset posto manje nego u nas. U to sam se nedavno još jednom uvjerio prilikom posjeta jednom lancu ekoloških supermarketa u Münchenu, u kojemu sam kilogram certificiranog ekološkog meda platio nevjerojatnih 35 kuna. U nas ne možete ni putem dobre obiteljske veze naći provjereni ekološki med jeftiniji od 40 ili 45 kuna, a i to se već shvaća kao ogromna usluga.

Uvriježeno je mišljenje da zdrava prehrana znači nemoguću misiju za većinu ljudi u ovakvoj gospodarskoj krizi, no to ne mora nužno biti istina. Želim reći da je moguće naći zlatnu sredinu zdravih i jeftin(ij)ih namirnica koje jedemo.

Ne govorim da kupujete sve što je označeno kao prirodno jer takvi proizvodi, koji su često skuplji od prosjeka, mogu također sadržavati sintetske toksine, samo u nešto manjem broju.

Bezbroj puta su mi ljudi znali reći kako bi se voljeli hraniti zdravo poput mene, ali da im je to jednostavno preskupo. S druge strane, kada bi samo vidjeli kako izgleda moja košarica u supermarketu ili vrećice na tržnici, znali bi da se itekako mogu izbjeći visoki iznosi na računu. Čak i ako si možete priuštiti bezbrižniji stav tijekom kupovine, nemojte dopustiti da vas vuku za nos. Na kraju krajeva, poenta zdrave kupovine i prehrane je zdravija budućnost bez lijekova.

Kupujte siti. To je klasik među pravilima kojega se svakako pridržavajte. Dogodi li se da ste krenuli u kupovinu gladni, mogu samo izraziti sućut vašem novčaniku na gubitku novca i hladnjaku na hrani koja će u njemu istrunuti. Tako nećete na izlasku iz kupovine grickati čokoladicu ili završiti u nekom fast foodu, trujući se i neplanirano trošeći. S druge strane, jelo za danas ili sutra planirajte tek kada se vratite iz kupovine. Tako ćete se držati popisa osnovne hrane koju svaki tjedan kupujete i ako ste, vezano za prethodnu točku siti, neće biti mjesta nepotrebnoj kupovini. Na taj biste način mogli bolje iskoristiti akcije supermarketa ili prodavača na tržnici, ili čak kupiti neku drugu namirnicu osim one na popisu jer je ova druga danas na akciji. Prije kupovine provjerite imaju li vaše omiljene trgovine akcije, jer tako se divno može uštedjeti.

Namirnice poput riže (ja preferiram smeđu, ukusnija mi je), kukuruznog i heljdinog brašna te zobenih pahuljica kupujte u većim pakiranjima ili čak u trgovinama na veliko koje imaju dobru rinfuzu za maloprodaju. Jedni moji prijatelji čak su uložili u kuhinjski mlin za mljevenje žitarica, pa tako sada za dvostruko jeftiniji iznos dobivaju domaće brašno. Da, u trgovinama je, primjerice, heljdino brašno dvostruko skuplje od cjelovitog heljdinog zrnja.

Jedete li meso, ne libite se kupiti zaleđeno ili ga podijelite u porcije pa sami zaledite. Meso bi također trebalo kupovati domaće, odnosno iz ekološkog uzgoja. Naime, razina antibiotika, hormona rasta i ostalih sintetskih tvari kojima tretiraju životinje i sam produkt poražavajuća je – pa se onda pitamo otkud tolike bolesti oko nas. Smrznuto meso, a posebice riba uvijek se više isplati. Kada pripremate jela s mesom, poput gulaša ili jela s mljevenim mesom, dodajte im jeftinije izvore bjelančevina poput grahorica – prepolovite količinu mesa barem za 30 posto i umjesto njega dodajte skuhani grah. Jamčim vam da se ukućani neće buniti, a jelo će biti hranjivije s obzirom na vlakna, vitamine i minerale.

I u nas je sve popularnije jesti domaći ekološki kruh i peciva od cjelovitih žitarica, a itekako ćete uštedjeti napravite li ih sami. Višak kruha narezanog na kriške zamotajte u papir pa ga u vrećici ili posudi zaledite, bit će super svježe podgrijan! Uostalom, ovako možete napraviti kiseli ili fermentirani kruh koji je daleko zdraviji. Čak i tortilje za meksičku večeru napravite sami pa ih zaledite za drugi put – kupovne su skupe i prepune konzervansa.

Bonus savjet
Hladnjak najjednostavnije i ekološki savjesno možete očistiti koristeći ekološki deterdžent za posuđe, usisavač, alkoholni ocat i sodu bikarbonu. Prvo hladnjak ispraznite, potom isključite iz struje. Odmaknite ga od zida i pažljivo usišite te suhom krpom obrišite stražnju stranu po spiralnim žicama i ispod njega – nakupine prašine i prljavštine ometaju rad i povećavaju potrošnju struje. U posudu s toplom vodom ubacite nekoliko kapi deterdženta za posuđe i mekanom spužvom uklonite vanjske mrlje od prstiju i hrane.

Unutrašnjost čistite istim omjerom vode i alkoholnog octa. Djelovanje otopine pojačajte grijanjem na štednjaku ili u mikrovalnoj. Uporne mrlje pokušajte očistiti neabrazivnom pastom za zube. Kako biste nakon čišćenja održali zrak hladnjaka svježim i neutralizirali mirise, stavite manju posudu (može i šalica) napunjenu sodom bikarbonom na prozračno mjesto u hladnjak. Ona neće maskirati mirise, već će ih uspješno neutralizirati – svaka tri mjeseca stavite svježu sodu.