Zdrave navike koje to nisu, drugi dio

Prošloga tjedna zastali smo na količini vode koju bismo dnevno trebali popiti, a danas nastavljamo s još nekoliko zdravih navika koje to nisu. Jurica savjetuje kako postići zlatnu sredinu u mnoštvu dostupnih informacija te pravilno hraniti tijelo osluškujući njegove potrebe

Prije nastavka teme savjetovao bih vam povećan unos vode i nezaslađenih pića za ovih vrućina. Pružite tijelu trenutačnu dozu energije nadoknađivanjem elektrolita koji se sada još više gube disanjem i znojenjem.

Ne morate kupovati gotove napitke jer i sami možete vrlo lako spraviti ukusan izotonični napitak. Potrebno vam je 2,5 dcl svježe ocijeđenog limunovog soka (ciljajte na osam limuna), sedam žlica meda (ili javorovog sirupa), žličica soli i pola žličice sode bikarbone. Sve dobro umutite i pomiješajte s četiri litre vode, ili pak držite kao koncentrat u hladnjaku te u čašu vode dodajte jednu do dvije žlice koncentrata. Jasno, dodavanje leda malčice će razrijediti napitak, no o tome ne brinite jer elektrolita i dalje ima dovoljno.

Vezano uz hidrataciju organizma dotaknuo bih se svakodnevnog unosa soli. Mi građani Hrvatske daleko smo iznad prosjeka po unosu soli – unosimo oko 15 grama, što je daleko iznad preporučenih 6. Sol se nalazi u većini prerađenih, odnosno gotovih proizvoda koje nalazimo na policama supermarketa. Ima je čak i u slatkišima, od keksa i napolitanki do pudinga i bombona. Uostalom, znate da će slatko jelo biti još slađe ako mu se doda malo soli. Malo tu, malo tamo i eto spomenute gramaže, a da toga niste ni svjesni. Upravo ovdje leži najveći problem prekomjernog konzumiranja soli, jer nismo ni svjesni da jedemo slano!

Problem su i drugi oblici soli, kao što su nitritne soli te mononatrijev glutaminat (MSG), koje u ulozi pojačivača okusa čine jela ukusnijima, ali i iznimno štetnima, čak i više od obične soli. Zapravo na sve bolesti koje ću kratko spomenuti dodajte još barem duplu štetu. Sol – stolna, morska, himalajska i sl. – kao takva donosi minerale i hranjive elemente. Ona podiže razinu metabolizma, spušta hormone stresa i stvara osjećaj ugode, ali u prekomjernim količinama oštećuje krvožilni sustav, bubrege i stvara kamence, povećava rizik oboljenja od osteoporoze i nekih kancerogenih oboljenja.

No opet, kao i s razinom vode, dolazimo do generaliziranja u svakodnevnim vijestima i savjetima. Trebalo bi nam svima biti jasno da tijekom žega, probavnih smetnji i trovanja što uključuju proljev i povraćanje te sportskih aktivnosti moramo pojačati razinu soli zbog održavanja balansa elektrolita. To nitko ne osporava. Imperativ je na činjenici da ste svu prerađenu hranu još jučer trebali izbaciti iz svog doma i usta. Tako ćemo soliti samo kada nam to doista treba te izbaciti višak soli iz jelovnika.

Što znači izbaciti sol iz menija? To znači otkrivanje pravih okusa rješavanjem okova slanoga. Soljenku maknite sa stola kada servirate jelo – umjesto nje stavite mlinac s čili papričicom ili paprom, a može i kajenski papar ili svježe/suhe mirodije. Slušajte svoje tijelo, ono traži kvalitetne nutrijente. Keks ili pizzu traži glava koja je zatrovana krivim učenjima i pristupu prema hrani.

Rekreativno bavljenje sportom, tj. aktivnost na brojnim kardio spravama u fitness-centrima i grupni programi posljednjih su godina uzeli toliko maha da se već počinju smatrati normom zdravoga života i lijepoga izgleda. Ipak, količina vremena koju neki pojedinci provode trčeći po traci, okrećući pedale bicikla ili skakućući po eliptičnoj spravi (orbitreku) prelaze granicu zdravoga. Kardiovaskularna aktivnost potiče ispuštanje hormona stresa, što posebice dolazi do izražaja ako provodite puno vremena na tim spravama, čime stvarate štetu cijelome organizmu.

Promijenite način treninga. Snagu, vrijeme i volju uložite na jačanje mišića vježbajući utezima, bez bojazni da ćete se pretvoriti u Schwarzeneggera. Za takav izgled potrebne su godine treninga, psiho-fizičkog odricanja i ulaganja te paleta dodataka prehrani. Vježbanje utezima osnažuje metabolizam jer nas stvara osjetljivijima na inzulin, jača funkciju mozga, jača kosti i mišiće te podiže raspoloženje. Kombinacije i vrste treninga u kojima se koriste utezi su brojne te mogu biti vrlo zabavne uz mrvicu volje.

Umjesto sat vremena kardio sprave, maratonski trening pretvorite u intervalni trening visokoga intenziteta u trajanju od pola sata do najviše 35 minuta, što uključuje i fazu zagrijavanja te hlađenja. Imat ćete više vremena za druge hobije i slobodno vrijeme, a postići ćete još bolje rezultate. Zapamtite, zdravi obroci i dobar san vaši su primarni saveznici i bez njih nema zdravoga i lijepoga tijela.

Vezano za zdravu prehranu, nakratko ću spomenuti sirovu prehranu. Sirovo povrće prepuno je celuloze, odnosno vlakna koje ljudski organizam ne može lagano probaviti. Upravo zato životinje poput krava, koje jedu hranu bogatu celulozom, imaju daleko složeniji probavni trakt s nekoliko želudaca i više crijeva od nas. Uz to dodajte oksalate i goitrogene – antinutrijente koji blokiraju apsorpciju kalcija i joda iz hrane – i eto ozbiljnih zdravstvenih problema.

Kratkim kuhanjem poput blanširanja ili pripreme u woku neutralizirat ćete, odnosno smanjiti štetnu razinu antinutrijenata u špinatu, kelju, peršinu i sličnom zelenom povrću koje je danas moderno jesti sirovo.


Propustili ste