Top 5 stvari koje je moderna tehnologija učinila zastarjelima

Jeste li razmišljali koliko je stvari zastarjelo za vrijeme vašega života? Izdvojili smo ih nekoliko!

U džepu ili torbi svakodnevno nosite uređaj s pomoću kojega u gotovo svakom trenutku možete doći do bilo koje informacije koja vas zanima, i to je tek jedna u nizu funkcija koju vam omogućuje. Tu činjenicu vjerojatno uzimate zdravo za gotovo, ali prije desetak godina bi vam ideja pametnog telefona ili tableta zasigurno djelovala vrlo futuristički. Međutim, tehnologija grabi brzim koracima naprijed i ono što je jučer bilo ”sljedeća velika stvar” danas je već nešto uobičajeno ili u najgoru ruku dio prošlosti. Jeste li razmišljali koliko je samo stvari zastarjelo za vrijeme vašega života? Podsjetit ćemo vas na neke…

5. Javna telefonska govornica
Prve javne govornice pojavile su se početkom 20. stoljeća i desetljećima su bile popularan i praktički jedini način za obavljanje telefonskih poziva izvan kuće ili ureda. Dugo vremena pozivi su se plaćali kovanicama, a onda su se pojavile telefonske kartice (prve još krajem sedamdesetih), koje su mnogi voljeli i skupljati. Međutim, moderna vremena u kojima gotovo svi posjeduju i koriste mobitele bacila su telefonske govornice u zaborav i uistinu se rijetko može vidjeti da se netko služi njima. Doduše, još uvijek mogu biti korisne u situaciji kada izgubite mobitel ili vam ”umre” baterija, a morate obaviti hitan poziv. I dok se telefonske kartice još uvijek prodaju na kioscima i u poštama, veliki je problem u tom slučaju što vjerojatno ne znate napamet ničiji broj.

4. Videokasete
Posuđivanje filmova u videotekama vjerojatno kod mnogih još uvijek budi nostalgiju unatoč čestim neugodnim pojavama poput smetnji i izlizane snimke, a o nemilim događajima poput prožvakane ili puknute vrpce da i ne govorimo. DVD-i su zauvijek umirovili videokasete, a nakon desetljeća i pol i oni polako, ali sigurno posustaju. Streaming, online videoteke, ali i internetsko piratstvo bacili su u drugi plan fizičke medije za distribuciju filmova, a ima nešto i u tome što su kinodvorane opremljenije i udobnije nego ikada prije. Nešto slično dogodilo se i nosačima zvuka, pa je audiokaseta već odavno raritetni predmet, dok prodaja CD-a drastično pada iz godine u godinu. Doduše, gramofonske ploče, koje imaju najduži povijesni staž, još uvijek se nekako održavaju na životu, zahvaljujući kolekcionarima i glazbenim entuzijastima.

3. Disketa
Iz današnje perspektive djeluje pomalo nevjerojatno da smo razne datoteke spremali i prenosili na medijima čiji je kapacitet iznosio tek 1,44 megabajta, ali 3,5-inčna disketa, predstavljena početkom 80-ih, bila je više od dva desetljeća neizostavan dio kompjutorske opreme. Međutim, računalne konfiguracije već se godinama prodaju bez disketnih jedinica, a USB memorije i prijenosni diskovi zahvaljujući svojoj praktičnosti i velikoj količini memorije izbacili su iz upotrebe male crne pločice. Istodobno, računalstvo u oblaku općenito je smanjilo potrebu za pohranom podataka na fizičkim medijima.

2. Dial-up internet
Svaki rani korisnik interneta nikada neće zaboraviti onaj ”dražesni” pištavi zvuk dial-up modema. U tim danima internet je bio spor i skup(lji), a iznos na telefonskom računu ovisio je o vremenu provedenom na njemu. Pritom je bilo sasvim uobičajeno izbjegavati korištenje interneta po danu jer mu je cijena tada obično bila upola veća, a i u pravilu niste mogli istovremeno koristiti telefon i internet. Onda je došao ISDN koji je malo ubrzao cijelu stvar, a zatim konačno širokopojasni internet, koji nam je omogućio da na internetu radimo i nešto više od slanja e-pošte ili čitanja vijesti.

1. Fotografski film
Mlađe generacije vjerojatno nemaju pojma kakva je muka nekada bilo fotografiranje. Najprije ste trebali kupiti film, a nakon što ste ga ”ispucali” nosili ste ga na razvijanje u fotografski laboratorij i nadali se da će vam barem većina od tih tridesetak fotografija ispasti dobro. Pritom ste trebali čekati dan-dva, ako ne i više, kako biste uopće svoje fotke dobili u ruke. Digitalni fotoaparati, koji svoju prvu pojavu bilježe još u osamdesetima, odnijeli su prevagu u posljednjih desetak godina zahvaljujući iznimnoj praktičnosti i mogućnosti uređivanja fotografija na samome aparatu ili računalu, dok je klasična fotografija danas uglavnom rezervirana za umjetničke i hobističke krugove. Pomalo ironično, u posljednje vrijeme osjetno pada popularnost i samih digitalaca, jer svaki imalo bolji model mobitela danas je ujedno i solidan fotoaparat. Do koje je razine sve to došlo pokazuje i novi Nokijin pametni telefon Lumia 1020, čiji fotoaparat ima rezoluciju od čak 41 megapiksela. Sjećate li se koliko je megapiksela imao vaš prvi digitalni fotić? Vjerojatno je riječ o jednoznamenkastom broju.


Propustili ste