Kada netko spomene izraz “tehnološka kompanija”, prve asocijacije uglavnom su ogromne korporacije koje proizvode računalnu opremu, high-tech uređaje, softver ili se bave internetskim biznisom. Međutim, pojedine tvrtke čija imena poistovjećujemo s modernom tehnologijom u svojim su počecima radile nešto sasvim drugo. Izdvajamo pet tehnoloških divova koji su nekada davno bili sve samo ne to…

Nintendo

Japanski proizvođač igraćih konzola i videoigara svoje korijene vuče iz vremena kada računalne tehnologije još nisu bile ni na pomolu. Tvrtka zaslužna za Super Marija nastala je davne 1889. godine, a u početku je proizvodila – igraće karte. U narednim desetljećima Nintendo se okušao u raznovrsnim poslovnim sferama, uključujući hotelijerstvo i taksi usluge, a videoigara se prihvatio sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je taj biznis još uvijek bio u povojima. Pikselizirani vodoinstalater Mario svjetlo je dana ugledao početkom osamdesetih i tada kreće razvoj Nintenda kakvog danas poznajemo.

Xerox

Američki tvrtka Xerox danas je većini ljudi sinonim za računalne pisače, fotokopirke, skenere i slične uređaje, ali prije stotinjak godina bavila se nečim što nema tehnološki prizvuk: proizvodnjom fotografskog papira. Xerox je s vremenom počeo eksperimentirati s uređajima za printanje i fotokopiranje, a 1959. godine izbacio je revolucionarnu fotokopirku Xerox 914 koja je postala veliki hit na tržištu te odredila daljnji smjer kompanije.

Nokia

Priča o Nokijinim mijenama vjerojatno je jedna od najpoznatijih u povijesti biznisa. Nastavši prije 150 godina, finska tvrtka najprije se bavila papirnim biznisom, a zatim je proširila poslovanje na proizvodnju gumenih proizvoda, ali i električne energije. Tijekom 20. stoljeća kompanija sve više okreće fokus prema elektronici, dok se devedesetih posebno posvetila telekomunikacijama. Nokia uskoro postaje i najveći svjetski proizvođač mobitela, lansiravši niz legendarnih modela (svi se sjećaju slavne Nokije 3310), ali nakon pojave iPhonea i pametnih telefona sve je lagano krenulo nizbrdo. Ne uspjevši se na vrijeme prilagoditi novim trendovima, finski div počeo je gubiti udio na tržištu i gomilati gubitke, a njegov mobitelski biznis u konačnici je kupio moćni Microsoft za 7,2 milijarde dolara. Mnogi nostalgični ljubitelji Nokijinih mobitela još se nisu pomirili s time.

Panasonic

Japanska grupacija Panasonic osnovana je 1918. godine, a u svojim počecima bavila se distribucijom grla za žarulje i proizvodnjom svjetiljki za bicikle. Nakon Drugog svjetskog rata kompanija se fokusira na proizvodnju elektronike i radiouređaja, a u drugoj polovici 20. stoljeća proslavila se svojim televizorima, videorekorderima i audioopremom. U današnje vrijeme Panasonic proizvodi gotovo sve što ima veze s elektronikom – od perilica za rublje i klima-uređaja pa do osobnih računala, mobilnih telefona, tableta, kamera itd.

Samsung

Južnokorejski Samsung u posljednje se vrijeme najviše spominje u kontekstu mobilne tehnologije i pametnih telefona, a istodobno privlači i veliku pozornost svojim ogromnim televizorima. Međutim, jedan od najvećih svjetskih konglomerata imao je sasvim drukčije početke. Naime, Samsung se prije sedam desetljeća bavio izvozom razne robe na kinesko tržište, uključujući sušenu ribu, brašno i tjesteninu, a nešto kasnije upustio se i u biznis s tkaninama te osiguranjem. Krajem šezdesetih kompanija se počela baviti i proizvodnjom električkih uređaja, uglavnom televizora, a tada se osniva i divizija Samsung Electronics. Tijekom devedesetih Samsung postaje i poznato ime na tržištu mobitela, a danas pak slovi kao najljući konkurent Applea i njegova iPhonea.