Iako su neki portali poput Factchecka pisali o širenju viralnih lažnih vijesti sada već davne 2007. godine, tek nakon žestoke predsjedničke kampanje u SAD-u koja se velikim dijelom fokusirala na komunikaciju preko društvenih mreža te, nažalost, pokazala vrhunac lažne komunikacije, odnosno visok doseg tzv. fake vijesti, najveća društvena mreža Facebook odlučila je stati na kraj munjevitom širenju lažnih vijesti.

Prije nekoliko dana iz ovog društveno-mrežnog giganta doznaje se kako pokreću Facebook Journalism Project u sklopu kojeg će usko surađivati velikim medijskim kućama poput The Washington Posta, Fox Newsa, El Paisa i Hindustan Timesa. Također ističu kako će pokrenuti suradnju i s lokalnim medijima koji u detektiranju lažnih vijesti imaju veliku ulogu, a i još uvijek uživaju povjerenje čitatelja.

Testni kunić ovoga će puta biti Njemačka i to upravo zbog nadolazećih izbora. Trenutačno je u planu jednostavnije prijavljivanje onih informacija za koje se sumnja da su lažne. Takve će objave revidirati udruga Correctiv iz Berlina koja će na svaki lažni sadržaj “zalijepiti” etiketu “sporan” uz objašnjenje zašto je sadržaj dobio takvu etiketu. Naravno, takve će se objave pojavljivati i niže u news feedu što znači i da će im doseg biti manji. Potencijalne lažne vijesti bit će označene, ali ne i uklonjene pod uvjetom da se njima ne krše propisi Facebooka.

Da je odgovornost Facebooka velika pokazuje i činjenica da većina odraslih Amerikanaca uzima upravo Facebook kao glavni izvor vijesti te istima pristupaju potpuno nekritički. Dodatno, s obzirom na zajednicu od 1,8 milijardi korisnika, na Facebooku je da učini korak naprijed.

Osim u slučaju politike i showbiza, vrlo vjerojatno ste nabasali na lažne vijesti i ako ste ikada pretraživali simptome neke bolesti. Naime, internet je pun nadriliječničkih vijesti koje dovode do širenja štetnih poruka o zdravlju. Nedavna analiza pokazala je kako su tri od pet članaka o cjepivu protiv HPV-a koji su generirali najviše podjela i interakcija – lažna.

Je li ovo problem niske medijske pismenosti građana ili Marka Zuckerberga, vode se rasprave. Dok ne vidimo rezultate novoga projekta protiv širenja lažnih vijesti prenosimo nekoliko savjeta kako prepoznati lažne vijesti od onih stvarnih…

Obratite pozornost na domenu 

Ako ste nabasali na nepoznatu domenu, radije potražite članak na tu temu pretraživanjem. Imajte na umu da lažni portali često koriste imena domena poznatih medijskih kuća kako bi vas privukli (npr. abc.co.com umjesto abc.com).

Provjerite impressum, odnosno rubriku “o nama”

Relevantni izvori informacija transparentno će prikazati uredničku strukturu portala kako bi čitatelji znali tko stoji iza objavljene informacije. Klonite se portala koji imaju sumnjive ili nepotpune informacije o sebi!

Provjerite citate u člancima

Lažne vijesti često koriste izjave poznatih osoba kako bi ponudile osjećaj izvornosti i točnosti. Ipak, provjerite jesu li citati doista točni jednostavnim guglanjem.

Kliknite na linkove

Linkanjem određenih informacija portali dobivaju na vjerodostojnosti. No ako vas link odvede na nevezani sadržaj, vjerojatno se radi o lažnjaku.

Izguglajte fotografije iz članka

Oprema članka, a posebno fotografija trebala bi točno ilustrirati o čemu se radi u tekstu. Ako sumnjate da bi članak mogao biti lažan, pretražite fotografiju. Ako je ista fotografija objavljena na mnogim tematsko različitim portalima, vjerojatno se radi o generičkoj fotografiji što može biti dodatan znak za uzbunu za lažne vijesti.

Ako je predobro da bi bilo istinito – vjerojatno je lažno

Lažne vijesti imat će senzacionalističke, emotivne, bombastične naslove, podnaslove i pozive za čitanje. Ne nasjedajte!