Riječka Bura – ‘čudovište’ od 18 TB radne memorije
- 12. srpnja 2016.
- #bura — #Rijeka — #superračunalo
Mateo Jelavica, student Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, pod mentorstvom profesora Željka Svedružića, nedavno je dobio Rektorovu nagradu za in silico razvoj lijekova za Alzheimerovu bolest, a do rezultata je došao služeći se superračunalom Bura. Jedan je to od prvih studenata riječkoga sveučilišta koji je na vrlo konkretan način iskoristio 44,7 milijuna kuna vrijednu infrastrukturnu investiciju, state of the art tehnologiju zahvaljujući kojoj je Hrvatska postala predstavnik u PRACE-u (Partnership for Advanced Computing in Europe) te je plasirana na svjetsku kartu zemalja koje raspolažu HPC infrastrukturom.
Bura je, naime, najjače računalo u cijeloj regiji, među 500 najsnažnijih u svijetu (440. mjesto u ukupnome poretku, 96. mjesto među 109 akademskih instalacija), gdje se takva tehnologija koristi u širokome rasponu od vremenskih i sportskih prognoza, analiza velikih baza podataka, praćenja nadzornih aktivnosti i menadžmenta preko autoindustrije ili industrije zabave do medicine i farmacije.
“Zahvaljujući Buri, a u suradnji s kolegama iz inozemstva, u KBC-u Rijeka razvijaju se sustavi koji se mogu koristiti za vizualizaciju operacijskih zahvata, što je važno za njihovo planiranje, ali i širu edukaciju. Surađujemo s Gradom Rijekom na edukacijskoj razini putem programa napredne edukacije za treću dob, kao i s Primorsko-goranskom županijom koja je napravila veliki projekt uspostave e-infrastrukture na županijskoj razini… U suradnji s Gradom Rijekom i Ericssonom pokrenuli smo osnivanje konzorcija koji će se vezati na europske strukturne fondove, a cilj je provedba koncepta Smart City koji bi, uz pomoć ICT tehnologija, trebao osigurati poboljšanje kvalitete života u gradovima. U pregovorima smo sa sveučilištima u Moskvi, Barceloni, u Poljskoj, Njemačkoj, Irskoj, Francuskoj, Italiji, Bugarskoj i Slovačkoj”, kaže Zlatan Car, hvaljeni stručnjak za IT tehnologije, prorektor za informatizaciju Sveučilišta u Rijeci, koji je ustoličio Centar za napredno računanje i modeliranje u čijemu je središtu superračunalo Bura.
Nakon što je krajem 2015. dopremljeno na kampus na Trsatu, instalirano i pušteno u probni rad, riječko superračunalo ove je godine stavljeno u puni pogon, a to „čudovište“, smješteno u prizemlju zgrade sveučilišnih odjela, može se pohvaliti sa 18 terabajta radne memorije i diskovnim sustavima kapaciteta 850 terabajta. Temelji se na poslužiteljima Bull DLC B720, koji se hlade vodom, a sastoji se od 288 računalnih čvorova, od kojih je svaki sa 64 gigabajta radne memorije. Naravno, Bura je i „zelena“, odnosno ekološki osviještena, pa je zahvaljujući „odgovornomu“ trošenju energije i ekološkom sustavu hlađenja uvrštena na listu Green 500, i to na visoko 175. mjesto.
Pred riječkim Sveučilištem sada je možda i najizazovniji zadatak – kako u punome kapacitetu iskoristiti opremu koju je nabavilo u sklopu 180 milijuna teškoga projekta „Razvoja istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci“ te privući domaće i svjetske znanstvenike i istraživače i komercijalizirati činjenicu da s takvim strojem računalne operacije koje inače traju po nekoliko dana ili čak tjedana mogu biti obavljene u tek nekoliko sati. “Podkapacitirani smo”, napominje Zlatan Car, navodeći da se to pokušava prebroditi suradnjom s ostalim sastavnicama Sveučilišta, među kojima se, za sada, ističe Građevinski fakultet.
“Glavni nam je cilj povećanje kapaciteta industrije. Ovakva infrastruktura, osim znanstvenoga pristupa, povećava mogućnost dobivanja proizvoda koji imaju dodatnu vrijednost za cjelokupno Sveučilište. Jedna od ideja je da tvrtke koje se bave s ICT-jem u suradnji sa Sveučilištem osmišljavaju nove proizvode. U pregovorima smo s telekomunikacijskim i industrijskim tvrtkama za analize i dizajn te informacijskim tvrtkama za razvoj big data analiza. Još jedan od glavnih ciljeva je da korištenje računala ne bude zatvorenoga tipa. Prijavili smo veliki Erasmus projekt od milijun eura koji se odnosi na razvoj kurikuluma za korištenje superračunalnih tehnologija. Erasmus daje novac u svrhu transfera znanja za pridružene članice. U Srbiji su, primjerice, u to uključena sva glavna sveučilišta. Moj je cilj da tehnologija bude otvorena, dostupna studentima, ali za to su potrebne edukacije putem postojećih kolegija, kao i formiranje novih kolegija s glavnom svrhom rada na superračunalu”, zaključuje Zlatan Car.