Jasno je već maloj djeci (jer tada ih se najviše uči o pranju zuba) da uvečer i ujutro, a ponekad i nakon nekih obroka treba oprati zube. Kiselina koja se stvara konzumacijom jela i pića raznih vrsta nagriza caklinu te dovodi do karijesa, a tu su i mikroorganizmi koji mogu dodatno oštetiti nježne desni zbog ostataka hrane, odnosno zbog plaka koji se s vremenom stvara u ustima.

Također je vrlo važno da svaki tinejdžer i svaka odrasla osoba svaku večer koncem za zube ili specijalnim tušem za usta očiste prostor između zuba, čime se drastično smanjuje razvoj kamenca tj. plaka koji osim ozbiljnih bolesti desni uzrokuje i ružan izgled kada pričamo ili se nasmijemo. Zapravo, redovito i pravilno čišćenje tušem ili koncem svi bismo trebali usvojiti kao večernju rutinu pred odlazak na spavanje.

No koliko ste puta pročitali sastav zubne paste dok ste je kupovali? Znate li što se u njoj nalazi? Sastojci mogu biti šokantni, a ono još gore od toga jest što se njihov zbroj ili koncentracija slabo reguliraju. Možda vaša kupaonica, odnosno proizvodi za osobnu njegu, trebaju makeover ili detoksikaciju.

Odmah i sada pogledajte sastav vaše zubne paste i ako sadrži bilo koji od sastojaka koje ću ubrzo nabrojati, u smeće s njom – kupite novu zubnu pastu ili čak napravite vlastitu.

Prvi na tapeti zločestih dečki je natrijev fluorid. Taj se bezbojni kristal soli koristi i kao insekticid, osim upotrebe u zaštiti zuba od karijesa. Istovremeno u većim dozama može uzrokovati mrlje na zubima, a ima ga i u cijevima gotovo svih vodovoda. I zbog toga stalno govorim o važnosti kvalitetne filtracije vode. Fluor je iznimno toksičan, može uzrokovati strašne bolesti od kojih mi je osobno najstrašniji rak kostiju. Da, stomatolozi još od 30-ih godina prošloga stoljeća savjetuju korištenje fluora u borbi protiv karijesa, no ipak je najvažnije očetkati zube i tako se riješiti hrane i štetnih bakterija. Fluor i nije toliko bitan, a možda niste znali da ga, osim kao insekticid, u nekim zemljama koriste i kao sredstvo za trovanje štakora i žohara. Baš super! Upravo to želimo u ustima u kojima se lako i često proguta ili kroz sluznicu vrlo brzo upija u ostatak tijela. Da, količine jesu male, no zašto ih uopće treba biti?

Kloriranu supstancu triklosan nalazimo u brojnim proizvodima koji imaju antimikrobna i antibakterijska djelovanja, pa tako i u zubnim pastama. Također otrov, odnosno pesticid koji se koristi od kraja šezdesetih godina prošloga stoljeća, može pomoći kod gingivitisa, ali aktivira sve alarme za uzbunu kada je u pitanju redovita i dugotrajna upotreba. Može dovesti do srčanih bolesti, pa čak i do prestanka rada srca, ali i ostalih tjelesnih mišića slabeći ih svakodnevnim doziranjem iz kozmetičkih i higijenskih proizvoda. Utječe na balans hormona ometajući rad štitnjače, a što je najbolje, istraživanja su pokazala kako nije ništa jači od drugih bezopasnijih spojeva za dezinfekciju tijela. Uz to, njime se truje okoliš. Započela su ispitivanja o njegovoj sigurnosti pa ga možda ubrzo i povuku s tržišta, a dotad se klonite tog otrova.

Natrij lauril sulfat (eng. Sodium laureth sulfate). U pastama kao i u drugim kozmetičkim proizvodima koristi se radi postizanja pjenušavosti, a veže se uz iritacije kože i očiju, trovanje organa, smetnje u razvoju, endokrine smetnje i brojne druge bolesti i stanja. Još kao mali naučili smo da se u ustima pasta mora dobro zapjeniti kako bi očistila zube… To jednostavno nije ni točno ni nužno.

Ostali inaktivni sastojci, poput titan dioksida, propilen glikola (koji je inače antifriz!), guar-gume, glicerina koji čini zube glatkima, a sprječava remineralizaciju cakline, umjetnih sladila ili bojila baziranih na nafti, pa čak i spomenutog natrij lauril sulfata i sl. nalaze se u pasti kako bi stvorili konzistenciju, okus i boju kakvu proizvođač želi. Zovemo ih inaktivnim ne zato što nisu štetni, već zato što nemaju nikakav učinak na zdravlje usne šupljine, dakle zuba i desni. Sigurno ćete se složiti sa mnom kada kažem da bih radije koristio zubnu pastu s 18 prirodnih i aktivnih sastojaka.

Prilikom kupovine prirodne zubne paste također pripazite i pregledajte sastav. Nije zlato sve što sja, pa tako nisu ni sve prirodne zubne paste sto posto zdrave i lišene štetnih sastojaka. Ja sam se dugogodišnje muke oko osjetljivosti zuba na hladno riješio nakon također dugogodišnje potrage za idealnom zubnom pastom. Sada je bol tijekom jela ili pijenja hladnih pića stvar prošlosti, a zubi mi blistaju dosad neviđenim sjajem. Nekada koristim kupovnu jedne poznate marke iz Njemačke, a nekada napravim sam svoju pastu, pa ih mijenjam kada se koje zasitim.

Dobro pomiješajte četiri žlice kokosovog maslaca/ulja (želite li miris/okus kokosa, kupite ekstra djevičansko, u protivnom rafinirano), dvije žlice zelene gline, dvije žlice sode bikarbone, praha stevije (ako koristite prirodnu zelenu, uzmite pola žličice), 10 do 15 kapi eteričnog ulja mente. Eventualno dodajte još malo kokosovog ulja do željene gustoće. Držite u dobro zatvorenoj tegli i čistim prstom stavite na četkicu prije pranja. Imate li osjetljive desni, tada pripremite pastu bez sode bikarbone.