Njega kože ljeti
- 11. srpnja 2013.
- #jurica savjetuje
Započela je ljetna migracija na obalu i selo. Godišnji odmori su ovdje, a mi se samo trebamo prepustiti ljetu i napuniti baterije za zimu. Jurica danas savjetuje kako si pružiti najbolju prirodnu zaštitu od sunca koja ujedno njeguje svaki centimetar tijela, a sljedeći tjedan kako se dodatno zaštititi iznutra te što učiniti u slučaju opeklina
Piše
Jurica Grosinger
Prema podacima zdravstvenih institucija, fondacija i udruženja, rak kože postaje najčešći oblik raka u zapadnome svijetu pri čemu mi nimalo ne zaostajemo. U RH samo od melanoma, koji je najsmrtonosniji (nikako ne i jedini) oblik raka kože, godišnje oboli između 500 i 600 ljudi. Smrtnost je izuzetno velika (ako nije otkriven u najranijoj fazi) i zato sva upozorenja kojima nas svake godine mediji trude osvijestiti itekako drže vodu.
Nedavno sam nažalost imao prilike melanom iskusiti unutar gabarita najuže obitelji, što me još više motiviralo na educiranje ljudi kako se zaštititi od sunca, ali i iskoristiti njegove dobrobiti. Prije svega moramo prestati vjerovati da se melanom, odnosno maligna bolest, događa nekome drugome te moramo izići iz prividnih zidova sigurnosti koji to uopće nisu. Pravu sigurnost i mirn(ij)u savjest možemo postići prilično lagano, samo uz mrvicu truda.
Logičan i preventivan modus vivendi sa sobom povlači prihvaćanje upozorenja koja su točna u smislu da se moramo štititi od sunca, ali ne koristeći sintetske UV blokatore koji se nalaze u brojnim kremama za sunčanje. Što to znači? Jednostavno je, tijekom kupovine pažljivo čitajte što piše na ambalaži i birajte one proizvode koji se sastoje isključivo od prirodnih sastojaka dobivenih u što većoj mjeri iz ekološkog uzgoja. Pričam dakako o provjerenim ekološko-prirodnim proizvodima koji sadrže jasno označene certifikate o kontroli i kakvoći sastojaka.
Problem sintetskih UV filtera leži u činjenici da pod utjecajem vrućine, odnosno UV zraka (!!!), svojim raspadanjem otpuštaju slobodne radikale čineći štetu koju bismo njihovim korištenjem upravo i htjeli izbjeći. Usto su i snažni endokrini disruptori, odnosno negativno utječu na naše hormone. K tome, još uvijek nije znanstveno dokazano da mogu pomoći u zaštiti od većine kancerogenih oboljenja kože. Želite li takvo što na svojoj koži? Zasigurno ne. Sjetite se da većina prirodnih i kemijskih spojeva koje stavljamo na kožu ili udišemo ulazi u naš organizam kroz pluća ili kožu već nekoliko minuta nakon nanošenja.
Kreme, losioni, mlijeka i ulja, dakle proizvodi za sunčanje od prirodnih i organskih sastojaka, ne moraju a priori biti skupi, dapače ima vrlo prihvatljivih proizvoda za svaki džep, a kvalitativno su često daleko bolji od nekih proizvoda renomiranih proizvođača na koje smo (generacijama) navikli. Ne kažem da su ti klasični, odnosno na tržištu rašireni proizvodi, isključivo zlo. Problem su sintetski sastojci i oni prirodni sastojci koji su tijekom uzgoja tretirani pesticidima te potom pomiješani u bočicama proizvoda koje koristi većina ljudi.
Oni koji su alergični na neke od biljaka koje ću spomenuti uvijek mogu prijeći na drugu biljku koju podnose, birati sredstvo za sunčanje koje sadrži cink oksid ili ga sami dodati u mješavine ulja, i to u količini od 20 posto ukupne količine gotove mješavine čime ćete dobiti UV faktor 30. Cink oksid u prahu možete naći u ljekarnama.
Domaći pripravci i oni kupovni iz provjerenog ekouzgoja pružaju sve blagodati hranjivih sastojaka izvana te iznutra. Takve sasvim prirodne vitamine, minerale i fitonutrijente koža i tijelo najbolje će znati upotrijebiti. Neki od njih imaju ujedno i antiseptička svojstva, drugi će visokim udjelom zdravih masnih kiselina spriječiti stvaranje strija, popravljati oštećenja na stanicama te štititi čak i kosu od sunca, mora i vjetra.
Bazna i eterična ulja možete kupovati u (biljnim) ljekarnama, drogerijama i trgovinama zdrave hrane. Slobodno birajte i ona koja su jestiva, ali da su od provjerenih firmi, što je važno zbog kakvoće sastojaka i procesa izrade.
Ulje maline (zavisno od čistoće) može sadržavati UV faktor 28 –30 (i ne, ne mora biti malina iz Čilea kako bi bila kvalitetna, marketing postoji i u ekološkoj branši!), ulje pšeničnih klica faktor 20, svijetlo sezamovo ulje, ulje aloe vere i ulje makadamije imaju faktor 6, ulja avokada, sjemenki grožđa, konoplje, maslina, kokosa, jojobe i karite sva redom imaju UV faktor 4. Neka nazivamo i maslacima poput kokosovog te karite maslaca, jer na hladnijim temperaturama mijenjaju agregatno stanje. Bilo koje od spomenutih ulja može poslužiti kao bazno ulje mješavine ili samo za sebe.
Što se eteričnih ulja tiče, s njima pripazite. Samo ova koja ću spomenuti smijete koristiti na suncu i dakako razblažena u nekom od spomenutih baznih ulja jer tako podižu učinkovitost zaštite. Ulje sjemenki mrkve sadrži UV faktor 38 – 40, ulje mente ima UV faktor 7 kao i ulje biljke tulsi (sveti bosiljak), a lavandino ulje faktor 6.
Divota ovih prirodnih mješavina proizlazi iz toga što se mogu koristiti i nakon sunčanja za večernju regeneraciju. Nisu otrovna ako vam slučajno završe na sluznici ili ih dijete ili ljubimac slučajno liznu. Kantarionovo ulje zbog gospine trave ima fototoksično djelovanje – zbog čega biste lakše izgorjeli.
Zapamtite, visok UV faktor i dalje nije apsolutna zaštita! Sunčajte se oprezno i vrlo dozirano jer nema te prirodne ili sintetske kreme ili ulja koja će vas zaštititi od neodgovornog ponašanja i opeklina.