John Carter i svijet Barsooma

Edgar Rice Burroughs najpoznatiji je kao tvorac Tarzana, ali pop-kulturu uvelike je zadužio i svojim fantastičnim serijalom o Barsoomu iz prve polovice 20. stoljeća. Barsoom je “lokalno” ime za crveni planet na kojemu Zemljanin John Carter susreće neobična bića i rase te prolazi kroz brojne uzbudljive pustolovine, ali i osvaja srce marsovske princeze. Burroughsov serijal izvršio je ogroman utjecaj na SF literaturu, kao i žanrovske filmove, uključujući Flasha Gordona, Ratove zvijezda i Avatara, a prije par godina dobili smo i visokobudžetnu holivudsku ekranizaciju pod nazivom John Carter, koja nažalost nije dobro prošla u kinima.

Marsovske kronike Raya Bradburyja

Jedno od najpoznatijih književnih SF djela svakako je zbirka Raya Bradburyja Marsovske kronike iz 1950. godine koja prati ljudsku kolonizaciju Marsa u 21. stoljeću. Svaka priča može se čitati kao zasebna cjelina, ali zajedno čine svojevrsnu “povijest budućnosti” o čovjekovom osvajanju crvenog planeta i istovremenom izumiranju drevne civilizacije Marsovaca. Na Bradburyja je pritom snažno utjecao upravo serijal o Barsoomu Edgara Rice Burroughsa, a dijelovi zbirke poslije su zaživjeli u obliku radio-drame, TV serije, animiranog filma, stripa, pa čak i opere. Premda iz današnje perspektive većina ideja iz Marsovskih kronika djeluje zastarjelo, Bradburyjevo umijeće pisanja osiguralo je zbirci status neupitnog književnog klasika, i to ne samo u žanrovskim okvirima.

Trilogija Kima Stanleya Robinsona

I kada se činilo da je Mars već iscrpljena žanrovska tema, SF pisac Kim Stanley Robinson se devedesetih pojavio s epohalnom trilogijom romana Crveni Mars, Zeleni Mars i Plavi Mars, u kojima se na znanstveno uvjerljiv način pozabavio teraformiranjem Zemljina susjeda te mogućim društvenim i političkim implikacijama koje taj složen pothvat donosi. Radnja knjiga proteže se kroz gotovo dva stoljeća tijekom kojih pratimo promjenu Marsa iz pustinjskog planeta u mjesto pogodno za ljudski život, a Robinson je kasnije objavio i zbirku priča The Martians kojom je dodatno proširio svijet iz romana. Trilogija o Marsu osvojila je mnoge važne žanrovske nagrade i danas slovi kao obavezno štivo za svakog ozbiljnog SF fana, a već duže vrijeme postoje i planovi za ekranizaciju u obliku TV serije.

Mars u modernom Hollywoodu

Dugo vremena je velik izazov bio uvjerljivo prikazati Mars na filmu, pa ne čudi što se Hollywood češće bavio marsovskim invazijama na Zemlju nego ljudskim ekspedicijama na crveni planet. Međutim, razvoj specijalnih efekta s vremenom je učinio svoje, što se moglo osjetiti već u Potpunom sjećanju (1990.), skupom SF spektaklu Paula Verhoevena čija se radnja najvećim dijelom odvija u marsovskoj koloniji. S druge strane, Tim Burton se zadržao na dobroj staroj Zemlji i isparodirao ustaljeni motiv svemirske invazije u urnebesnoj komediji Mars napada (1996.), inače temeljenoj na staroj seriji kolekcionarskih karata. U osvit novog milenija gotovo istovremeno pojavila su se čak dva filma marsovske tematike, Misija na Mars i Crveni planet, koji su naišli na mlak prijem publike i kritike, ali su zato djelovali gotovo kao da su snimljeni na licu mjestu. Fascinantan prikaz Marsa, premda nakratko, imali smo prilike vidjeti i u vrlo dobroj ekranizaciji kultnoga stripa Čuvari (2009.), a krajem ove godine na susjedni planet odvest će nas i Ridley Scott u filmu The Martian, snimljenom prema istoimenom bestseleru Andyja Weira. Sudeći po nedavnom prvom traileru, na pomolu je potencijalno veliki hit!