Kratka povijest istraživanja Marsa
- 9. listopada 2015.
- #istraživanje Marsa — #istraživanje svemira — #Mars
Fascinacija Marsom seže daleko u prošlost, još kada su stari Egipćani i Babilonci promatrajući nebo uočili neobičnu, izrazito crvenu pojavu koja ih je zaintrigirala. Znatno kasnije, ali ipak dovoljno rano, u drugoj polovici 16. stoljeća, danski astronom Tycho Brahe iznimno je precizno pretpostavio poziciju u kojoj se nalazi Mars. Početkom 19. stoljeća pojavile su se prve karte tog planeta, a istraživanja koja su se odvijala sredinom 19. stoljeća otkrila su da dan na Marsu traje slično kao i na Zemlji, ali su godišnja doba dvostruko dulja, kao i sama godina. Dva Marsova satelita, Phobos i Deimos, otkrivena su 1877. godine.
Marsovske misije
U 20. stoljeću, kada počinju intenzivnija i naprednija istraživanja Marsa, ističe se 1964. godina kad je prvi put uspješno lansirana letjelica zvana Mariner 4, čiji je prethodnik Mariner 3 samo tri tjedna prije lansiranja četvorke propao. Mariner 4 prva je letjelica koja je preletjela Mars i poslala na Zemlju 21 fotografiju drugog planeta.
Važnost te letjelice nemjerljiva je, a fotografije poslane s nje prve su fotografije nekog planeta izbliza. Nakon toga, dogodila su se još dva uspješna NASA-ina lansiranja – Mariner 6 i Mariner 7 koji su poslali na desetke fotografija Marsa na kojima su se uglavnom vidjeli krateri te je neko vrijeme vladalo mišljenje da Mars izgleda poput Mjeseca.
Osim NASA-e, i Sovjetski Savez lansirao je letjelice, a prvi uspjeh doživjeli su s letjelicom Mars 3, koja je uspjela zabilježiti samo 20 sekundi podataka. Iduća važna prekretnica u istraživanju crvenog planeta svakako je prvo uspješno slijetanje na površinu Marsa, a to je 1975. godine uspjelo NASA-inoj letjelici Viking 1. Iste godine, ali mjesec kasnije, lansiran je i Viking 2 koji je na Zemlju poslao 16.000 fotografija te se smatra jednim od najuspješnijih eksperimenata.
U razdoblju od 1996. do 2001. godine ističu se NASA-ini Mars Global Surveyor, koji se poslao više fotografija Marsa nego sve dotadašnje misije zajedno te 2001 Mars Odyssey koji donosi fotografije visoke rezolucije. Od 2001. do danas većina NASA-inih lansiranja završila je uspješno, dok je jedno, rusko-kinesko, propalo.
Sadašnjost i budućnost
Znanstvenici se već desetljećima trude ustanoviti ima li vode na Marsu, a čini se da je ova godina prekretnica u dugoj povijesti istraživanja. NASA-ini znanstvenici potvrdili su da na Marsu ima vode, što bi moglo značiti da postoji i mogućnost nekog oblika života na crvenom planetu. Prije nego što doznamo postoji li život na Marsu, NASA se u budućnosti priprema za slanje ljudske posade na Mars te u tom smjeru lagano napreduje.
Hoće li čovjek uspjeti prevaliti toliki put u svemir, ostaje nam tek za vidjeti. A do tada možemo uživati u slikama visoke rezolucije i nadati se da nismo sami u beskonačnome svemiru.