Lišite se sa mnom okova brige oko budućnosti u kojoj je čak i obična ulična gatara vidjela bolest(i) i lijekove, jer već male i jeftine izmjene mogu donijeti bitnu razliku. Nepcu dajte priliku da se u nekim jelima za tjedan do dva navikne na novi ili još bolji okus, nakon čega će se povratak na staro činiti suludim.

Zavirite u svoj hladnjak i izbacite margarin. Ta hidrogenizirana (očvrsnuta) biljna masnoća jedno je od najvećih zala svijeta. Kemijski procesi kroz koje biljno ulje prolazi kako bi ga se pretvorilo u margarin mijenjaju ionako prilično loš nutritivan sastav u pravu noćnu moru. Uz margarin, odmah iz kuhinje ili smočnice izbacite apsolutno sve proizvode u čijem sastavu piše da sadrže biljna i hidrogenizirana biljna ulja – neka vam ne bude žao novca koji ste potrošili na njih. Razmislite hoće li vam biti žao petnaestak kuna koje ste bacili u kantu i tako na malčice teži način naučili lekciju o prehrani i zdravlju ili ćete odabrati čekanje u bolničkim čekaonicama, plaćanje participacija, lijekova i dodatnih zdravstvenih osiguranja zbog bolesti koje će te na prvi pogled bezazlene namirnice nakon višegodišnje konzumacije prouzročiti. Bacite oko i na kozmetiku, posebice mlijeka, kreme i losione koji bi također mogli sadržavati hidrogeniziranu biljnu masnoću.

Sljedeće su na listi za smeće boce na kojima piše suncokretovo ili biljno ulje. Suncokretovo ulje, biljna ulja, pa čak i margarin u običnom, ali i u ekološkom obliku sadrže visok postotak omega 6 masnoća, odnosno višestruko nezasićenih masnih kiselina. Naša tijela trebaju te masne kiseline, ali u prilično malom postotku, a mi ih, pogađate, svakodnevno jedemo daleko previše. Te masti uništavaju naš metabolizam spuštajući njegovu razinu, ometaju rad štitnjače i uzrokuju brz dobitak tjelesne masnoće, odnosno onih loših kilograma kojih se silno želimo riješiti. S bučinim i svijetlim sezamovim uljem budite umjereni jer i ta ulja sadrže nešto veći udio omega 6 masnih kiselina, no nemojte ih, za razliku od spomenutih, izbaciti.

Birajte ekološki dobivena ulja kokosa i palme ili maslinovo ulje, barem što se biljnih izvora tiče, jer neće sadržavati pesticide, fungicide i GMO supstance. Kada su životinjske varijante u pitanju, birajte maslac ili mast i loj iz ekološkog uzgoja, jer te životinje ne jedu GMO hranu i ne izlaže ih se pesticidima, antibioticima, steroidima (npr. hormonu rasta) i sl. Uz to, kante masti koje se prodaju u trgovinama također mogu biti hidrogenizirane i u tom slučaju predstavljaju čiste trans-masnoće, što je pravi horor scenarij. Zdrave masti iz ovog paragrafa koristite za kuhanje, a maslinovim uljem na kraju, kada ugasite štednjak, začinite jelo, jer ono koliko god zdravo bilo gubi to svojstvo termičkom obradom, a i okus mu je bolji kada je sirovo, odnosno u svom djevičanskom hladno prešanom obliku. Uostalom, ako već izdvajamo poveće svote za hladno prešano maslinovo, zašto ga onda uništavati kuhanjem?

Pravite li domaću majonezu, posebice za blagdane i slavlja, radije koristite maslinovo ulje ili kombinaciju njega i maslaca i/ili kokosovog ulja koje će dati nov i odličan okus majonezi. Mojima se doma ova varijacija više svidjela.

Orašasti su plodovi posljednjih godina sve veći hit među ljubiteljima grickalica, ali i zdrave prehrane. Oni doista jesu divota koju apsolutno treba obožavati i svaki dan klopati, ali isključivo ako su prethodno bili namočeni. Poput brojnog drugog bilja sadrže pitičnu kiselinu koja se veže na minerale u tijelu, odnosno na minerale iz hrane koju smo pojeli, i tako sprječava njihovu apsorpciju te može dugoročno prouzročiti ozbiljne probleme zbog manjka tih minerala. Ostavite bademe, orahe, lješnjake i ostale oraščiće u zasoljenoj vodi preko noći, potom ih ujutro dobro isperite mlazom vode i blago osušite u pećnici ili dehidratoru.

Prilikom pripreme kolača i poslastica koristite nerafinirani sušeni sok šećerne trske (sukanat), nerafinirani šećer šećerne trske, melasu, med, javorov sirup, kokosov šećer, šećer datulja ili ekstrakt stevije. Obični bijeli bacite u smeće gdje mu je i mjesto. Nerafinirani izvori ekološki dobivenog šećera, meda i sl. ne debljaju ništa manje, ali sadrže minerale i vitamine, a neki čak aminokiseline. Osobno ću radije izabrati nešto tamniji izgled kolača ili kreme od vanilije, a pritom jesti zdravije s još boljim i bogatijim okusom. Izbjegavajte korištenje fruktoze, što uključuje i agavin sirup. Stevija mi je osobno grozna u napitcima poput kave ili čaja, ali u kolačima može biti super, posebice pazite li na kalorije.

Jasno je da bi stolnu sol trebalo izbjegavati jer se prilikom njezine proizvodnje uklanjaju minerali i dodaju aditivi protiv zgrudnjavanja koji mogu oštetiti bubrege, što je ionako problem kod prekomjerne konzumacije soli. Morska sol trebala bi biti ekološki dobivena jer kakvoća mora iz kojeg se dobiva čini bitnu razliku. Tko želi sol iz mora kojim plove tankeri i u kojem ima teških metala? Himalajska sol može biti puna zdravih elemenata i minimalno obrađena, no može sadržavati i visoke razine štetnih tvari poput fluorida, stoga birajte provjerene marke koje uz certifikate na pakiranjima sadrže i napisane razine minerala/tvari u toj soli.