Većina nas će donošenjem odluke o zdravijem životu pohoditi trgovine opskrbljujući se proizvodima koji bi nam, prema tvrdnjama u reklamama te deklaracijama na pakiranjima, trebali donijeti upravo to – bolji život. Stvarnost je sasvim drukčija jer otrovi vire sa svih strana, a na nama je da donosimo logične odluke prilikom odabira proizvoda i svjesno biramo ono što neće ugroziti nas i naše najmilije.

Kozmetika za tijelo, šminka, sredstva za čišćenje domaćinstva i pregršt drugih proizvoda koje svakodnevno koristimo prepuno je sastojaka za koje se ne mogu ne upitati zašto se uopće koriste, premda je odgovor jednostavan – jeftini su i dobivaju se tijekom proizvodnje nekih proizvoda.

Ono što svi želimo jest sloboda odabira onih proizvoda koji će donijeti podjednaku lakoću korištenja te rezultate, a da se pritom ne moramo bojati da će nas izlaganje kemijskim spojevima ugroziti taloženjem u malim dozama tijekom određenoga perioda. Što znači mala doza koja nas ne može ugroziti ako se isti sastojak ili onaj koji će se sinergijom uklopiti nalazi u više proizvoda koje često koristimo…

Natpisi ”s prirodnim aromama”, ”biljni ekstrakti”, ”visok udio ekološki održivih sastojaka” i sl. privlače nas poput magneta sve većem broju takvih proizvoda na policama supermarketa i drogerija, a ustvari upravo ti proizvodi čine najveću štetu jer se lažno prodaju, odnosno i dalje sadržavaju opasne kemikalije. Prisjetimo se parabena ili methylisothiazolinona – konzervansa koji taloženjem u tijelu stvaraju idealne uvjete za razvoj po život opasnih bolesti. Uostalom, neki od njih pronađeni su u kancerogenim stanicama, pa se izravno može povezati njihov toksičan utjecaj na zdrave stanice. Ono malo biljnih ekstrakata na kraju završava poništeno.

Deterdženti za čišćenje doma su poput bojnog otrova. Lijepo upakirani genocid čišćenjem. U njima je razina štetnih supstancija daleko viša, a jednostavnom željom za višom higijenom te zdravljem, ali i blistavošću svih dijelova naših domova nesvjesno polagano ubijamo sami sebe. Amonijak, fenoli, 2-butoksietanol, toluene, benzene, xylene, trinatrijev nitrilotriacetat i natrij hipoklorit (tzv. varikina) tek su neki od brojnih štetnih kemijskih spojeva koji se ne bi trebali nalaziti u sredstvima za pranje, poliranje, omekšavanje itd. S obzirom na financijsko stanje većine građana, neću reći da odmah bacite sve što ste kupili, a što sadrži barem jedan štetan spoj – već da čistite u dobro provjetrenim prostorima, zaštićenih očiju, nosa i usta. Pokrijte i kožu jer se neki spojevi teško uklanjaju čak i ribanjem, a kao jedno od najbenignijih oštećenja su mrlje na koži koje će se pojaviti već nakon kratkog izlaganja suncu, a bit će ih vrlo teško ukloniti. Koža već nakon nekoliko minuta upija gotovo sve što na nju stavimo, zato pripazite.

Upamtite, većina proizvoda koji se reklamiraju u medijima neće bez jačega ribanja i nekoliko ponavljanja cijeloga procesa čišćenja ukloniti tvrdokornu prljavštinu, pa su osmijesi kućanica koje veselo špricaju kupaonicu jedino privid tj. puka laž. Nemojte nasjedati na marketinške trikove, bacati novac, osjećati se izigrano te istodobno trovati sebe i okolinu.

Za higijenu cijeloga doma (i ureda), uključujući kompletno rublje, ne treba vam gomila proizvoda ili novca. Na tržištu postoje brojni izvrsni ekološki proizvodi od kojih je velik dio sasvim biorazgradljiv, dakle itekako prihvatljiv, no oni mogu stajati nešto više novca – na kraju krajeva, praktičnost se vrednuje.

Savjetujem vam redovitu upotrebu alkoholnog octa, prirodnog sapuna na bazi masti kokosa i/ili maslinova ulja, a može i palmina ulja, boraksa, destilirane vode, sode bikarbone, odnosno sode za pranje uz pokoju kap omiljenog eteričnog ulja radi mirisa. Većinu tih sastojaka možete kupiti u samoposlugama, drogerijama i ljekarnama te potrošiti između 7 i 60 kuna zavisno do broja proizvoda i njihova pojedinačnog volumena.

Sodu za pranje možete napraviti kod kuće tako da sodu bikarbonu pečete u pećnici otprilike pola sata na 200 stupnjeva u tankom sloju na plehu za pečenje.

Napravite sami osvježivač prostora umjesto kancerogenog sintetskog koji se uključuje u struju ili radi na baterije. U bocu s pumpicom ulijte mješavinu jedne jušne žlice sode bikarbone, 3-5 kapi eteričnog ulja po izboru (pepermint, limun, cimet…) te dovoljno destilirane vode da napunite bocu. Prije svake upotrebe promućkajte i time špricajte zrak, tepihe, tekstilni namještaj, cipele i slično.
Za domaći i ekološki održiv deterdžent za rublje dobro izmiješajte 230 grama usitnjenog prirodnog sapuna, 2,5 dcl sode za pranje te isto toliko boraksa. Eventualno dodajte 10-15 kapi eteričnog ulja po želji i opet promiješajte. Držite dobro zatvoreno do godinu dana te koristite jednu jušnu žlicu za puni stroj za pranje ili dvije ako je rublje jako prljavo.

Za omekšivač rublja pomiješajte 3,5 l alkoholnog octa i 30-35 kapi eteričnog ulja npr. metvice. Upotrijebite četvrtinu ili pola šalice po pranju. To je to!