Koliko god volim čari zime, toliko daleko više volim proljeće koje u mojim očima znači život, nove početke, smijeh djece dok se igraju u parkovima, klince koji se izležavaju na travi načičkanoj tratinčicama, zrake sunca i čist zrak koji čini naša lica zdravo rumenima. Ukratko, proljeće nam donosi pregršt krasnih plodova zemlje i farmi, a na nama je da u njihovim bojama, mirisu i okusu uživamo cijele sezone. Imali smo sreće sa zimom, za razliku od Sjeverne Amerike gdje je tzv. polarni vorteks itekako ohladio njihovo podneblje, pa bi doista bilo šteta ne zaputiti se do obližnje tržnice ili trgovine te uveseliti hladnjak i smočnicu netom ubranim, još od rose okupanim povrćem.

Ne sumnjam da i vama oči u hipu postanu veće od želudca tijekom kupovine na tržnici – doslovce uvijek žalim zašto ne primaju kartice jer bi onda ostavljao još više novčića na štandovima. Uvijek naletim na barem nekoliko namirnica koje nemam na popisu, a koje su toliko mirisne i ukusne da ih jednostavno moram kupiti. S druge strane, možda je tako i bolje jer bi mi se tako novčanik tj. bankovni račun vrlo brzo sasvim ispraznio, a struk postajao sve širi. No da, valja imati na umu da zdrava, domaća i organska (eko) hrana čini tijelu dobro, no također može debljati pa i s njom treba pripaziti.

Kupujte i jedite isključivo sezonsku hranu. Tijekom jeseni i zime živjeli smo na ukiseljenom/fermentiranom povrću, kupovali jabuke, naranče, ciklu, buče i poneku namirnicu iz staklenika ili uvoza, no sada sve što tijelo voli (kod nekih tek podsvjesno, nažalost) veselo skače s bogatih štandova prodavača. Ako nemate vremena ili ne volite loviti hranu po tržnici, potražite sve više online trgovina i obiteljskih gospodarstava koja nude dostavu na vaša vrata.

Sada je također idealno vrijeme da se riješite zimskoga kaputa, odnosno viška kilograma. U početku će vam možda biti teško s napadajima gladi, no to se lako može riješiti ako u svaki obrok dodate šaku-dvije povrća i voća, koje će visokim udjelom vlakana napuniti želudac, produžiti osjećaj sitosti i očistiti probavni trakt. Vitaminsko-mineralnim (uz ostale nutrijente) sastavom osnažit će vaše zalihe energije i podariti tijelu novu svježinu. Ja doslovce svakodnevno u barem pet od ukupno šest dnevnih obroka (tri glavna i tri užine) ubacujem svježi ili lagano obareni mladi špinat, prokulice, raštiku, blitvu, matovilac, salatu, rotkvice, mladi luk/češnjak, mladu mrkvu…

Ipak, ne stignem uvijek sve pojesti, a nemam vremena svaki dan ići do tržnice i zato mi ponekad to divno povrće zna požutjeti ili uvenuti. Od pogleda na takvo lišće duša mi malčice uvene. Zato sam tijekom godina isprobavanja i učenja shvatio kako se neke namirnice pravilno skladište da bismo duže održali njihovu svježinu i nutritivnu kvalitetu, ali i kako moraju izgledati kada ih se kupuje. Nitko ne voli doći kući s mačkom u vreći.

Premda dobar dio povrća i voća voli biti u hladnjaku, neke je namirnice bolje držati izvan njega, a poneke odvojene jedne od drugih jer plinovima koje ispuštaju mogu brže upropastiti svježinu i nutrijente drugih.

Voće koje svakako treba držati izvan hladnjaka su rajčice, avokado, kruške, šljive, breskve, nektarine i banane. Neke od njih, poput rajčica ili avokada, možete staviti u hladnjak kada su sasvim dozrele, ali tada ih držite u čvrsto zatvorenoj vrećici ili posudi te što prije pojedite. K tome, ovo voće koje sam nabrojao imat će daleko puniji okus kada nije rashlađeno.

Plin koji sam spomenuo zove se etilen, a on utječe na stupanj dozrijevanja drugih namirnica koje se skladište pored onih koje ga ispuštaju. To ne znači da morate trčati u nabavku specijalnih posuda ili vrećica, jer dovoljna je i najobičnija ambalaža poput papirnate vrećice kako bi smanjila ili, ako je dobro zatvorena, spriječila utjecaj etilena na ostalu hranu. Primjerice, etilen iz breskve brzo će uništiti svježe listove špinata.

Kada kupujete lisnato povrće, obratite pozornost na to da ima prekrasnu jaku zelenu boju, čvrste i hrskave listove bez smeđih ili žutih mrlja te ugodan miris. Listovi neka ne budu preveliki, kao ni peteljke, jer u protivnom se ne radi o mladoj biljci koju možete jesti sirovu. Također zapamtite da je peteljke nekih lisnatih biljaka bolje otkinuti od lista. Primjerice špinat, pa i onaj mladi, nakon lagane termičke obrade ili čak svjež pod utjecajem octa, soli i slično promijenit će svoju strukturu, a time će peteljke (ako vam je ostalo obroka od ručka) postati štetne već drugoga dana ili čak do kraja večeri. Zato kuhajte onoliko koliko vam je potrebno za svaki sljedeći obrok, odnosno ovakve namirnice pripremite i začinite netom prije konzumacije.

Zelenilo svih oblika slobodno operite prije stavljanja u hladnjak. Nježno osušite u centrifugalnoj zdjeli ili krpom/papirnatim ubrusima, spremite u posudu ili čistu vrećicu te dobro zatvorite, ali nastojite da ima mjesta i zraka u njima, jer ne želite pritisnuti lišće. Glavice salate ili stručke takvog povrća perite i skladištite cijele, jer čak i one puštaju etilen kroz peteljke kojima je otkinut korijen ili ako su narezane.