Radijski medij u Hrvatskoj je prisutan gotovo 90 godina, a od toga je više od polovice vremena bio jedini elektronički medij u mnogim kućanstvima. Prema istraživanjima provedenima posljednjih godina, radijski prijemnik posjeduje gotovo svako kućanstvo. Ipak, evidentan je sustavan pad slušanosti.

Rezultati istraživanja za 2010. godinu, koje je naručio Fakultet političkih znanosti, pokazuju pad slušanosti za 19% jer tada je 49,8% ispitanika redovito slušalo ovaj medij, u odnosu na 2002. godinu kada ih je zabilježeno 68,4%. Istovremeno korištenje interneta sve više se povećava. Kada govorimo o povjerenju u medije, isto je istraživanje pokazalo da je internet i ovdje uvjerljivo prvi, a zatim slijedi radio, TV na trećem mjestu i tiskani mediji na posljednjem.

Istraživanje za godinu 2011./2012., koje je proveo Centar za istraživanje tržišta GfK, pokazuje kako hrvatski građani smatraju da je internet najkvalitetniji medij u Hrvatskoj, a nakon njega dolaze TV, radio (ovoga puta na trećem mjestu) i na posljednjem mjestu tisak.

Postavlja se pitanje kako novi medij može udružiti svoje snage s jednim od najstarijih te mu pomoći pri ponovnoj i većoj afirmaciji kod publike?

Radio je bio prvi elektronički medij koji je svojoj publici dopustio aktivno sudjelovanje izravnim pozivima u eter i kao takvoga ga na neki način možemo smatrati i ”najdruštvenijim” masovnim medijem. Radijski medij oduvijek je bio poseban te je ostvarivao emotivniji i prisniji odnos sa svojom publikom, koja ga može ”ponijeti” svugdje sa sobom: u dom, auto, javni prijevoz… Pojavom interneta smanjuje se popularnost tradicionalnih medija, no to ne znači nužno da je došao njihov kraj ili da se nazire. Važno je znati na pravi način iskoristiti prednosti obje strane.

Logičan korak koji slijedi je iskorištavanje svih prednosti koje nude društvene mreže jer one radijskom mediju sada mogu dati i vizualnu dimenziju, onu koja prije interneta nije postojala za ovaj masovni medij. Društvene mreže stvaraju dvosmjernu vezu i sada u većoj mjeri publici daju mogućnost da bude aktivna, da sudjeluje i kreira. Odgovarajućim sadržajem i interakcijom s publikom društvene mreže mogu slušatelje zadržati uz zvučnike i određenu radijsku postaju, te ono veoma važno: svojim sugestijama slušatelji mogu pomoći u daljnjem razvoju.

Hrvatske radijske stanice prepoznale su važnost i beskonačne mogućnosti društvenih mreža koje aktivno koriste. Otvoreni radio na svojoj Facebook fan stranici objavljuje fotografije koje šalju slušatelji, poziva ih na komunikaciju raznim anketama te postavlja upitnike u kojima fanovi odlučuju što će u određeno vrijeme slušati u radijskom eteru, a isto tako ih voditelji pozivaju da na njihovu Facebooku prokomentiraju neku temu.

Soundset Plavi ima sličnu praksu, a osim postavljanja pitanja o određenim društvenim aktualnostima, svojim slušateljima i fanovima isporučuje i najave te glazbene spotove pjesama koje trenutačno sviraju na radiju ili kao najavu onoga što slijedi. Totalni FM je uključio i čitanje određenih Facebook komentara svojih fanova u eter, a Antena Zagreb često objavljuje redakcijske fotografije i informacije s njihova vrlo aktivna weba te svemu daje osobni pečat.

Michael Praetorius, televizijski i radijski strateg, smatra da je došao kraj FM-u i da će prije svega preživjeti one radijske stanice koje su u svoje emitiranje uspješno uklopile i društveno-mrežnu komponentu. Predstavljene radijske stanice dobri su primjeri koje bi mogle slijediti i neke koje još uvijek nemaju razvijenu strategiju vlastitoga nastupa na društvenim mrežama. Društvene mreže ne trpe pasivnost, te prisutnost bez aktivnosti. Isto tako ne trpe ni neprestano stavljanje brenda/organizacije/tvrtke i njihovih ponuda u prvi plan. Prije svega, potrebna je jasna i kvalitetna strategija koja će postojeće slušatelje pozvati na interakciju i  fanove na društvenim mrežama pretvoriti u slušatelje – i kao takve ih (dugoročno) zadržati.