U suradnji s tvrtkom Mašinerija osmislila je i izradila mobilnu aplikaciju Cro museums, koja svojim korisnicima željnima muzejskog posjeta nudi sve potrebne informacije – što muzej točno izlaže, koliko je udaljen od trenutne lokacije korisnika, radno vrijeme, cijena ulaznica, nudi li muzej stručna vodstva, nalazi li se u sklopu njega kafić i slične posjetiteljima korisne informacije. Korisnici ove aplikacije, koja obuhvaća stotinjak hrvatskih muzeja, može iste poredati po nazivu, ocjeni drugih korisnika ili udaljenosti od svoje trenutne lokacije. Našli ste muzej koji ste željeli? Možda je to upravo sljedeći o kojem je riječ.

Integriranje digitalnih uspomena

Muzej prekinutih veza, jedan od naših najinovativnijih i najzapaženijih muzeja, čija je digitalna prisutnost do sada bila nenametljiva i skromna, no to će se uskoro promijeniti. Dražen Grubišić, likovni umjetnik koji je s filmskom producenticom Olinkom Višticom pokrenuo muzej, najavio nam je da je u tijeku izrada nove web stranice koja će implementirati nove digitalne rukavce muzeja: “Na novom webu, koji je temelj za daljnji razvoj našeg digitalnog nastupa razina interaktivnosti s publikom bit će čak intenzivnija nego u našem fizičkom postavu i to na tri razine. Svoju ulogu sakupljača i čuvara uspomena smo integrirali s kulturom dijeljenja svojstvenom društvenim mrežama, istovremeno pružajući ljudima priliku da odluče žele li, kad i koliko dijeliti s drugima, ili se samo riješiti uspomena i spremiti ih na sigurno, dok ne postanu malo manje bolne.”

Integriranje digitalnih uspomena ovom muzeju nije nov i nepoznat teren, već se radi o ponovno oživljenoj ideji koja je s muzejem od njegovih samih početaka. Tada putujući Muzej prekinutih veza imao je i svoju digitalnu inačicu u obliku online zbirke sazdane od mailova, SMS-ova i sličnih digitalnih krhotina prekinutih veza. Sada će, u sklopu novog digitalnog nastupa muzeja, i ta ideja dobiti prostor. Sam posjet muzeju već je digitaliziran, putem QR kodova koji njegovim posjetiteljima omogućuje da na svom jeziku upoznaju priču bivših vlasnika izložaka. Aplikaciju za kodove izradila je IT tvrtka Span, s kojom muzej trenutno priprema i implementaciju aplikacije za praćenje posjećenosti.

Virtualna šetnja muzejom

Kad je u pitanju digitalan život naših muzeja, nezaobilazna adresa je Peek&Poke, muzej informatike iz Rijeke u kojem je izloženo preko tisuću eksponata svjetske i hrvatske računalne povijesti. Muzej na svojoj stranici nudi virtualnu šetnju dijelovima muzeja pomoću Hyperviz tehnologije. Ta tehnologija omogućuje i interakciju s eksponatom, ključni moment ovoga muzeja: računala integrirana u virtualnom razgledavanju moguće je uključiti i time steći uvid kako je izgledao rad tog računala.

Proširenje te virtualne šetnje je u planu, no trenutno Muzej ima druge prioritete i velike novosti: “Krajem prošle godine Peek&Poke je potpisao ugovor s velikim Googleom! Primijetili su naš muzej i kada su vidjeli što radimo, rekli su “Amazing!” i uključili nas u svoj program Google Cultural Institute koji obuhvaća 200-tinjak svjetskih muzeja koji su virtualizirani. Mi ćemo biti prvi takav muzej iz Hrvatske. Trenutačno smo u postupku kompletiranja i verificiranja naše virtualne kolekcije.”, rekao nam je Davor Pasarić, jedan od suosnivača muzeja. No, pri fizičkom posjetu muzeju, Peek&Poke se oslanja na osobna vodstva umjesto digitalnih tura, koje su – kaže Davor – jedan od razloga zašto je muzeju prošle godine dodijeljen Trip Advisor Certificate of Excellence.

Muzej bez službene adrese

Digitalan prostor nudi krov nad glavom i nekim zbirkama bez službene adrese. Jedan od takvih muzeja koji još nisu pronašli svoju adresu je i Antimuzej, projekt Vladimira Dodiga Trokuta – čijom su se zbirkom mnogi ljudi susreli samo digitalno, na njezinoj internetskoj stranici anti-muzej.com. Na stranici je predstavljen tek mali probrani uvid u zbirku, poput obrednog štapa iz Nepala, reklamne vješalice Žuži Jelinek ili štafete s Dana mladosti. Projekt Antimuzej zaživio je još 1968., a njegova zbirka se s vremenom nezaustavljivo širila – među ostalim i pronalascima na krupnom otpadu te spašenim predmetima iz vremena Domovinskog rata (Vladimir Dodig Trokut bio je jedan od 17 članova jedinice Odreda za baštinu čiji je cilj bio spašavanje umjetnina iz ratom zahvaćenih područja).

Danas je zbirka dislocirana na preko trideset lokacija, deponirana u kutijama i prepuštena neadekvatnim uvjetima. I iako se potpuna digitalizacija zbirke i njezino udomljenje na world wide webu čine kao dobro privremeno rješenje, ni to nije moguće bez adekvatnog prostora. “Digitalizacija cjelovitog materijala je moguća tek onda kad se zbirka u cijelosti sa svih dislociranih prostora objedini u jedan jedinstveni prostor, izvrši naturalni popis, pročisti materijal i započne digitalizacija materijala po kategorijama.”, rekao nam je Dodig Trokut.

A što se događa u regiji?

Možda najveći tehnološki iskorak u regiji učinio je Muzej Nikole Tesle iz Beograda, koji svojim posjetiteljima od srpnja ove godine omogućuje da pomoću VR headseta dožive Nikolu Teslu i virtualno urone u njegov svijet. Ovo virtualno iskustvo čini pet scena, odnosno virtualnih prostora: četiri od njih prikazuju Teslina radna mjesta (hidrocentralu u Nijagarinim vodopadima, laboratorij u Colorado Springs, toranj i laboratorij na Long Islandu i Teslinu sobu), peta scena je smještena u budućnosti i posjetitelju pokazuje Teslina predviđanja budućnosti Virtualnu izložbu potpisuje Vitomir Jevremović iz studija Digital Mind, a u planu su i mobilna aplikacija i website s 3D prikazom.

Ovakva i slična osvajanja digitalnog prostora i integracija najnovijih tehnologija u izložbeni prostor uskoro bi mogla sasvim preokrenuti sve naše dosadašnje predodžbe o muzejima. Dobro došli u muzeje budućnosti.