Digitalci čitaju digitalne knjige

Nekoliko stručnjaka iz digitalne branše otkrilo nam je svoje e-čitalačke navike.

Čitate li e-knjige? Ne tako davno mnogi bi na ovo pitanje odgovorili negativno, nerijetko uz napomenu kako ništa ne može zamijeniti knjige s koricama i miris papira. Međutim, vremena se mijenjaju i mnogim knjigoljupcima digitalne knjige i e-čitači poput Kindlea više nisu strani, premda gotovo sigurno i dalje daju prednost dobrom starom papiru. E-knjige sasvim sigurno nisu strane ni stručnjacima, kreativcima i marketingašima iz digitalne branše, koji ionako brzo prihvaćaju trendove i promjene u svijetu tehnologije i medija. Vođeni tom mišlju, pitali smo nekoliko domaćih “digitalaca” da nam opišu svoje e-čitalačke navike te otkriju jesu li im draže klasične ili digitalne knjige.

Papirnato vs. digitalno

“Prvo moram priznati da sam se dugo opirala knjigama u digitalnom obliku, bez nekog pravog argumenta protiv već jednostavno jer stvarno volim papirnate knjige. Ono, ne samo čitati nego listati, držati u ruci i okretati stranice. Staromodna sam po tom pitanju. Jedva sam nekako sama sebi priznala da bi mi možda bilo praktičnije s Kindleom, što i jest. Osobito ako knjige inače nosiš sa sobom i čitaš u tramvaju”, kaže Antonija Bilić Arar, PR & Marketing Manager u BlaBlaCar Hrvatska. Ona ističe i kako u digitalnom obliku čita sve ono što bi čitala i na papiru, bilo da je riječ o publicistici, beletristici, klasicima ili edukativnim knjigama te tvrdi kako su joj digitalne i klasične knjige podjednako drage. “Bitno je da je knjiga i da je dobra. Svaki oblik ima svoje prednosti (digitalna knjiga je praktičnija za nošenje; možeš podijeliti citat odmah na društvenim mrežama ili jednim klikom dobiti definiciju neke riječi), ali klasična mi je opet srcu prirasla – draža mi je veća stranica nego mali ekran Kindlea kod kojeg zapravo ni nemam dojam knjige”, prokomentirala nam je Bilić Arar.

shutterstock_346159952

Anton Smolčić, stručnjak za digitalni marketing, otkriva pak kako u elektroničkom obliku najčešće čita knjige koje je kod nas teže nabaviti u knjižarama ili serijale koje mu je, kako kaže, iz praktičnih razloga jednostavnije “držati” u digitalnom formatu nego na polici. I on podjednako voli čitati tiskane i digitalne knjige, ali u potonjima ipak vidi praktičniju stranu. “Obje varijante su mi drage, ali moram priznati – otkad sam nabavio Kindle zakačio sam se za digitalni oblik zbog jednostavnosti i praktičnosti. Sve knjige su mi na jednom uređaju na par klikova udaljenosti i u par sekundi mogu početi čitati nešto što me zanima”, zaključuje Smolčić.

“Digitalne knjige su mi super zato što je potrebno dosta vremena kako bi se neke knjige kod nas prevele, a na engleskom su jeziku dosta skupe. S druge strane, uvijek će mi biti draže klasične knjige jer imaju svoj šarm i nijedan e-format ih ne može baš u potpunosti zamijeniti”, kazala nam je Đurđica Sarjanović, Digital Marketing Manager u startupu Mogy App. “U e-book formatu najviše čitam ljubiće. Kindle je odlična stvar ako voliš čitati”, dodaje.

“Odabereš, klikneš, kreneš čitati”

Nebojša Grbačić, copywriter u agenciji Cvoke čita u digitalnom obliku “otprilike podjednako” stručnu literaturu i beletristiku. “Stručna literatura mi je dostupnija u digitalnom obliku pa hajde, više dajem prednost njoj. Žalosti me što 90 posto domaćih i regionalnih autora ne mogu kupiti na Amazonu i pročitati na Kindleu. To je još uvijek jedini razlog zašto kupujem papirnate knjige. Žalosti me i to što nekad dam 3 dolara za knjigu koja pojašnjava neki novi trend u digitalu ili marketingu ili pak pokušava predvidjeti što će se dogoditi, pa gadno požalim jer shvatim da sam uzeo self-published autora koji je bio škrt platiti redaktora, a izdavačke kuće ga nisu htjele ni pogledati. Ali dobro, uz dostupnost digitalnih izdanja i raznih e-reader tehnologija, moramo negdje biti i na gubitku”, smatra naš sugovornik koji tvrdi i kako su mu digitalne knjige – draže.

“Otkad imam Kindle, preporodio sam se. To je vrlo vjerojatno najbolji gadget koji čovjek može posjedovati. Evo samo par razloga. Knjige su dostupne na jedan klik i po povoljnijoj cijeni. Odabereš, klikneš, kreneš čitati. Kad ti padne na um, što ti padne na um. Ima i torrenta, naravno, ali hajde da cijenimo autore i njihov rad. Nećemo propasti za 10 dolara. Drugi razlog zašto obožavam Kindle: svaka knjiga je jednako teška. Navikneš se na jedan format za svaku knjigu i na jednu težinu koja je super raspoređena kroz uređaj. Nema “ispadanja” niti nepogodnih poza. Treće, namjestiš si Kindle tako da ne vidiš broj stranica. To te riješi straha od ‘Isuse ova knjiga ima 350 stranica, nemam ja vremena’. Nedavno sam pročitao Američke bogove britanskog boga pisanja Neila Gaimana i tek kasnije skužio da to ima više od 500 stranica. Jednostavno te fokusira na čitanje i ne razmišljaš ni o čemu drugome. Najzad, u ovoj mini reklami za Kindle, super mi je opcija da samo dotaknem riječ koju ne razumijem i odmah dobijem pojašnjenje iz rječnika, Wikipedije ili trećeg izvora. Mislim da otkako imam Kindle i čitam digitalne knjige, čitam barem 80% više nego prije. Probajte!”, poručuje Grbačić.

shutterstock_275951462

Veronika Matković, Community Manager u Večernjem listu, daje prednost klasičnim knjigama “uvijek i bilo gdje”, premda priznaje prednosti e-formata. “Zbog očite nepraktičnosti samih tiskanih knjiga navikavam se na e-knjige zbog daleko bržeg povezivanja s drugim temama koje se spominju u knjizi, te nošenja istih, jer neke knjige u printu imaju preko 600 stranica. Fusnote koje uvelike koristim u klasičnim knjigama (sve su išarane), ovdje također koristim te izgledaju, naravno, manje neuredno i preglednije. Ako mi se zbilja svidi neko e-izdanje, na kraju kupim tu istu knjigu u tiskanom izdanju. Razlog više da to prestanem raditi je taj što čitam većinom sage”, navodi Matković, koja u e-formatu ponajprije čita stručnu literaturu i stripove, a tek onda i beletristiku.

Što su digitalci čitali u posljednje vrijeme?

Naše smo sugovornike zamolili i da nam navedu koje e-knjige su pročitali u posljednje vrijeme. Evo njihovih odgovora koji vam mogu poslužiti i kao dobre preporuke za čitanje!

Anton:

“Pročitao sam cijeli serijal o Harryju Holeu autora Joa Nesbøa i Productivity for creative people Marka McGuinnessa.”

Antonija:

Chaos Monkeys, Antonio Garcia Martinez. Zgodna ispovijed insajdera iz Silicijske doline i Facebooka.”

Đurđica:

“Pročitala sam Idol Kristen Callihan, Punk 57 Penelope Douglas, A Thousand Boy Kisses Tillie Cole itd.”

Nebojša:

“Zadnje sam, kaže Goodreads aplikacija, pročitao The Art of Thinking Clearly Rolfa Dobellija – knjiga kojoj ovakav self-help manipulatorski naslov zaista nije trebao jer je zapravo odličan presjek naših predrasuda. Zapravo, ne predrasuda nego ono što Američani zovu bias i što nas ograničava u interakciji s ljudima. Silno zabavno štivo. Prije toga Sebični gen Richarda Dawkinsa, klasik za koji prije nisam našao vremena, a i zahtijeva dosta strpljenja za razumijevanje. Neki je plan da na svaku stručnu knjigu pročitam jedan ‘klasik’ koji sam propustio.”

Veronika:

Globalization of Inequality Francoisa Bourguignona, u prijevodu Thomasa Scott-Railtona. Krenula čitati i Kierkegaardov Works of Love koji sam dobila davnih dana i nikako da završim. Mislim da u mom tabletu najčešće gostuju stripovi, a zadnje sam pročitala Sandcastle Pierrea Oscara Levyja, koji sam na kraju kupila i u tiskanom izdanju.”


Propustili ste