Istraživanje svemira opet je u pojačanom fokusu javnosti. Nedavno su nas oduševile detaljne fotografije Plutona, a ponovno je aktualna i priča o mogućoj ljudskoj misiji na Mars (barem u bliskoj budućnosti), dok nam istodobno teleskopi redovito šalju slike udaljenih planeta koji poprilično nalikuju Zemlji. Isto tako, kompanije kao što su SpaceX i Virgin Galactic već neko vrijeme ozbiljno rade na komercijalizaciji svemirskih letova, premda ćemo na redovne letove u orbitu morati još malo pričekati. Ljubitelji znanstvene fantastike pak odavno već “putuju” zvjezdanim prostranstvima i poznati su im svi mogući scenariji čovjekova osvajanja svemira, a u nastavku izdvajamo nekoliko žanrovskih romana objavljenih u hrvatskome izdanju koji su se na zanimljiv način pozabavili tom tematikom.

Arthur C. Clarke: Sastanak s Ramom

Arthura C. Clarkea mnogi poistovjećuju s romanom „2001.: Odiseja u svemiru“, ali oni koje zanimaju svemirske teme nikako ne bi smjeli propustiti njegov roman „Sastanak s Ramom“ (1973.), koji je poslije prerastao u cijeli književni serijal. Radnja je smještena u 22. stoljeće kada se u Sunčevu sustavu pojavljuje golemi izvanzemaljski svemirski brod, čije su odredište i svrha nepoznati, a ljudi odmah kreću u istraživačku ekspediciju. Tamo će pronaći svakakva čuda, ali neće dobiti odgovore na sva pitanja… „Sastanak s Ramom“ pokupio je glavne žanrovske nagrade i postao SF klasik, a svima koji vole priče o svemirskim putovanjima i izvanzemaljskim civilizacijama preporučujemo da se bace na čitanje i ostalih Clarkeovih romana i priča.

Joe Haldeman: Vječni rat

Haldemanov hvaljeni roman (1974.) bavi se mnogim žanrovskim temama, među ostalim, i prvim kontaktom s izvanzemaljskom civilizacijom te zamkama koje donosi čovjekovo širenje u svemirska prostranstva. Priča se razvija oko dugotrajnoga rata ljudi s opasnom izvanzemaljskom rasom i prati glavnoga junaka koji se nakon svemirskih bitaka vraća kući, ali zbog usporenog protoka vremena na međuzvjezdanim putovanjima čeka ga svijet drukčiji od onoga koji je ostavio. Haldeman je bio sudionik Vijetnamskoga rata i to se snažno odrazilo na njegov roman u kojemu je, treba istaknuti, izostao tipičan “romantičarski” pristup tematici svemirskih putovanja.

Stanislav Lem: Solaris

Što će se dogoditi kad stupimo u kontakt s izvanzemljanima? Sudeći prema Lemovu klasiku (1961.), stvari neće ići baš glatko. Solaris je ime udaljenoga oceanskog planeta koji je ujedno i inteligentno stvorenje, a njegova je priroda potpuno neshvatljiva ljudima koji ga istražuju. Da stvar bude još složenija, čini se kako izvanzemaljski ocean može doslovno oživjeti preminule osobe iz uspomena glavnih junaka… Solaris je dva puta zaživio u filmskome obliku, i to u režiji Andreja Tarkovskog, odnosno Stevena Soderbergha.

Frederik Pohl: Čovjek plus

Pisac SF-a Frederik Pohl često se bavio svemirskim temama i ljudskim istraživanjem zvjezdanih područja (vjerojatno je najpoznatiji njegov serijal „Kapija“), a u romanu „Čovjek plus“ (1976.) opisuje osvajanje Zemljina susjeda Marsa, ali na malo drukčiji način. Naime, umjesto da negostoljubivi planet prilagode ljudima, znanstvenici se odlučuju na brži način pa glavnog protagonista fizički prilagođavaju životu u marsovskim uvjetima. Drugim riječima, od običnoga čovjeka stvaraju nadljudskog kiborga, što rezultira i složenim psihološkim posljedicama za glavnoga junaka. Dva desetljeća poslije roman je dobio nastavak „Mars plus“ koji je generalno proglašen inferiornijim u odnosu na original.

Mary Doria Russell: Vrabac

Debitantski roman američke spisateljice Mary Dorije Russell bavi se prvom ljudskom misijom u zvjezdani sustav Alpha Centauri te prvim kontaktom sa stranom rasom koji će rezultirati velikim iznenađenjima i kulturološkim šokom. „Vrabac“ (1996.) je pritom pun filozofskih i religijskih motiva (glavni junak je svećenik) te detaljno opisuje psihološke i društvene posljedice susreta s izvanzemaljskom vrstom. Roman je bio vrlo zapažen i izvan žanrovskih okvira, a objavljen je i nastavak pod nazivom „Djeca Božja“.

Kim Stanley Robinson: Marsovska trilogija

Epohalna trilogija (1993. – 1996.) Kima Stanleyja Robinsona sastoji se od romana „Crveni Mars“, „Zeleni Mars“ i „Plavi Mars“, a opisuje stoljetne ljudske napore u teraformiranju crvenog planeta, političke i društvene posljedice koje ono donosi te daljnje širenje čovječanstva u Sunčevu sustavu. Robinsonov nagrađivani serijal donosi znanstveno potkovanu i uvjerljivu viziju ljudskog osvajanja svemira, a danas slovi kao jedno od najvažnijih žanrovskih djela s kraja prošloga stoljeća.

James Blish: Gradovi u letu

Tetralogija „Gradovi u letu“ opisuje “povijest budućnosti” čovječanstva i njegovo osvajanje svemirskih prostranstava koje je omogućilo otkriće antigravitacijskog pogona, ali i tajne dugovječnosti. Blishov serijal povezanih priča, objavljivanih u razdoblju od 1950. do 1962. godine, maštovita je i uzbudljiva saga koja počinje u 21. stoljeću, a završava u dalekoj budućnosti u kojoj su se ljudi raširili svemirom i stvorili galaktičku zajednicu, naišavši pritom na izazove o kakvima nisu ni sanjali. Obvezno štivo za ljubitelje klasičnog SF-a!