Top 5 alternativnih stvarnosti u kojima se ne bismo voljeli naći
- 25. travnja 2014.
- #alternativne stvarnosti — #Dark City — #Fatherland — #Fringe — #SFera — #sferakon — #sferakon 2014 — #Zvjezdane staze
Tko se nije zapitao kakav bi mu život danas bio da je skrenuo lijevo jednog sudbonosnog jutra, studirao nešto sasvim drugo nego ono što jest, rekao ''da'' umjesto ''ne'' nekom davnom poslu? U znanstvenoj fantastici ovo se pitanje vječno postavlja, a ono najčešće glasi: ''Što bi bilo da nije bilo Hitlera?'' Odgovori na to pitanje nisu uvijek pozitivni – distopije su daleko zabavnije od utopija.
Piše
Mihaela-Marija Perković
Fatherland
O nacistima koji su osvojili Europu postoji niz odličnih knjiga, od literarne The Plot against America Philipa Rotha, preko znanstveno-fantastičnih klasika poput Čovjeka u visokom dvorcu Philipa K. Dicka (prema kojemu bi, šuška se već godinama, Ridley Scott trebao napraviti miniseriju) do Fatherlanda, svima poznatog trilera britanskog pisca i novinara Roberta Harrisa. Bestseler koji se prodao u tri milijuna primjeraka detektivska je priča koja se odvija u alternativnoj stvarnosti u kojoj je nacistička Njemačka pobijedila u Drugom svjetskom ratu. Preveden je na 25 jezika, a samo dvije godine nakon što je objavljen roman je ekraniziran u odličan istoimeni TV film, svojedobno nominiran za Zlatni globus, koji je izmaknuo i filmu i glavnome glumcu Rutgeru Haueru, ali ga je zato za najbolju sporednu ulogu osvojila Miranda Richardson. U uznemirujućoj stvarnosti suvremene Europe u kojoj je najstrahotniji rat 20. stoljeća imao drukčiji ishod nego onaj koji poznajemo – ne bismo rado boravili.
Grad tame
Da može i gore od nacista, dokazuje nam komorni, mračni i zastrašujući Grad tame u kojemu nema sunca, a svijet vode Stranci, bića s telekinetičkim sposobnostima koja pokušavaju zavladati planetom, ljudskom rasom i budućnošću osvajajući ljudske umove i duše. Neo-noir Alexa Proyasa također ima detektivsku potku, a neki su motivi filma toliko snažni da su ih drugi autori poslije upotrebljavali i razvijali u svojim znatno poznatijim filmovima kao što su Matrix i Memento. Živjeti u svijetu u kojemu se gradovi svaku noć mijenjaju, a stvarnost i sjećanje nepouzdani su poput vremenske prognoze alternativna je stvarnost koja nam zadaje noće more.
U raljama ludila
Nepouzdana stvarnost upravo je ono na čemu majstor strave John Carpenter, koji je vladao svijetom horora sedamdesetih i osamdesetih godina naslovima kao što su Noć vještica, Stvar, Napad na policijsku stanicu broj 13 i Princ tame, temelji okosnicu filma o istražitelju prijevara vezanih za osiguranje koji otkrije da romanopisac kojega traži, Sutter Crane, svoje romane može oživjeti. Doslovce. Svijet u kojemu zamišljeni horori postaju stvarnost zahvaljujući talentu jednoga pisca ujedno je i onaj u kojemu sami živimo, no samo pod redateljskom palicom Johna Carpentera on postaje alternativni svijet od kojega nam se diže kosa na glavi.
Zvjezdane staze: Mirror, Mirror
Gotovo da nema serije koja ne sadrži epizodu što zaviruje u alternativnu stvarnosti. U NCIS-u smo tako jednom saznali što bi bilo s Gibbsom da neki ključni likovi nisu preminuli, kakav bi bio svijet Orange Countyja da nije bilo Ryana Atwooda ili da Buffy nikada nije došla u Sunnydale. U nekim serijama to se ponavlja više nego jedanput, kao u famoznom Dr. Whou, Zvjezdanim vratima ili Lovcima na natprirodno u kojima su alternativne stvarnosti brojne, ali ne traju dugo.
Zvjezdane staze, pak, imaju alternativni svijet koji je nadživio seriju u kojoj je stvoren. Ogledni svijet iz epizode Mirror, Mirror – u kojoj Spock ima bradu i nije ni razuman ni dobar, a Federacija je zla sila u kojoj je uobičajeno prvo misliti na sebe i napredovati ubijanjem nadređenih – najčešće se spominje zato što se radi o prvom (i vrlo utjecajnom) pojavljivanju alternativnog svijeta u TV seriji. No ta ista alternativna stvarnost pojavljuje se u više od nekoliko epizoda serije Zvjezdane staze: Deep Space 9, a potom i u seriji Enterprise. Zli Spock? Nema šanse da nam takva alternativa bude prihvatljiva! (S onom, pak, iz reboot franšize možemo živjeti.)
Fringe
”Što bi bilo da je bilo” toliko je nam je zanimljivo pitanje da postoje cijele serije koje se temelje na premisi alternativnih svjetova – Klizači i Quantum Leap upravo su takve. Fringe je, međutim, poseban. Provlači alternativnu stvarnost kao motiv kroz cijelu seriju (od druge sezone) da bi potom otišao i nekoliko koraka dalje. Mnoge zaplete temelji na sukobu dvaju različitih stvarnosti, dok u trećoj sezoni u neparnim epizodama prikazuje jednu stvarnost, a u parnima drugu.
Za cijelu seriju možemo reći da je na inovativan način izgrađena oko koncepta alternativne stvarnosti: oko važnih trenutaka i značaja običnih malih odluka koje mogu imati nevjerojatne posljedice. Odličan materijal za gledati u petak poslije posla, ali živjeti u svijetu u kojemu postoje alternativne stvarnosti i u kojemu možeš susresti svoj “duplikat”? Ne, hvala!
.